11.08.2009.
'Povlaštenih' 15 posto prima više od četvrtine ukupnog iznosa mirovina
Oko 15 posto "povlaštenih" umirovljenika dobiva 723 milijuna kuna, dok svi oni ostali primaju dvije milijarde mjesečno. Drugim riječima, četvrtina novca za mirovine koji se isplaćuje po povlaštenim kriterijima jednostavno ruši sustav solidarnosti, pretvarajući ga u njegovu suprotnost
Novi krizni porez već je upućen na Ustavni sud na procjenu ustavnosti. Mesićev Ured tvrdi da se zakonom ne poštuju načela pravednosti, jednakosti i razmjernosti.
Zakon se izrijekom dotiče jedino rezidenata i isplatitelja, pa se sve uplate, po bilo kojem osnovu, iz ili u inozemstvo, njime ne zahvaćaju.
Tako se, primjerice, na 100.261 mirovinu (prema podacima iz HZMO-a) isplaćenu u inozemstvo ne plaća nikakav porez, kao ni na uplate po istom osnovu iz inozemstva u Hrvatsku. I to je vjerojatno jedan od razloga za koje bi Ustavni sud mogao ustvrditi da izazivaju nejednakost među hrvatskim građanima, ali i nepravednost.
Inače hrvatski mirovinski sustav, danas još uvijek svojim najveći dijelom zasnovan na principu (međugeneracijske) solidarnosti, zbog izuzetaka, u koje većim dijelom spadaju tzv. povlaštene mirovine, ruši samoga sebe.
Od ukupno milijun i 150 tisuća korisnika mirovina, koliko ih u ovom trenutku Hrvatska broji, njih 180 tisuća je u kategoriji onih koji su to pravo stekli po povoljnijim uvjetima.
To znači da za više od 15 posto njih ne vrijede pravila koja vrijede za "obične" umirovljenike. Treba naglasiti da tu nisu ubrojeni korisnici invalidskih mirovina kojih je gotovo 250 tisuća.
U svakom slučaju tih 15 posto "povlaštenih", među kojima su i partizani i pripadnici "Hrvatske domovinske vojske od '41. do '45.", ali i branitelji, pripadnici HVO-a, te bivši saborski zastupnici dobivaju 723 milijuna kuna, dok svi oni ostali primaju 2 milijarde, dakako, mjesečno.
Drugim riječima, četvrtina novca za mirovine koji se isplaćuje po povlaštenim kriterijima jednostavno ruši sustav solidarnosti, pretvarajući ga u njegovu suprotnost.
Pri tom je nevažno da li isplaćena sredstva idu formalno na teret državnog proračuna ili samog mirovinskog fonda, jer u konačnici račun uvijek plate građani.
Lako je izračunati da prosječni "povlašteni" prima dvostruko više od onog običnog umirovljenika (preko 4000 kuna u odnosu na 2088 kuna isplaćenih u srpnju).
Dakako, statistika je uvijek varljiva, i raspon u isplaćenim mirovinama među povlaštenima kreće se od nešto preko 2000 kuna do 10.453 koliko je prosječno primanje umirovljenog zastupnika.
Sve u svemu, prema onome kako danas izgleda i funkcionira hrvatski mirovinski sustav teško je govoriti o principima ravnopravnosti i solidarnosti, pa se temeljem toga možemo zapitati kako bi taj čitav sustav prošao test Ustavnog suda.
|
Dok je prosječna mirovina običnih umirovljenika u srpnju iznosila oko 2000 kuna, povlašteni su primili dvostruko više, prosječno iznad 4000 kuna. (Bankamagazin)
|
|
|
|