09.11.2009.
Odiseja 2010.: Oporavak ovisi samo o realnom sektoru
Poremećaje u realnom sektoru može riješiti samo Vlada kroz strukturne reforme, smatraju u HNB-u
Od početka godine ponuda novca je manja za skoro 2 milijarde kuna što ukazuje na snažan pad gospodarske aktivnosti. Ako je suditi prema podacima središnje banke, gotovo da i nema novih plasmana.
Iz posljednjeg je Biltena Hrvatske narodne banke vidljivo da nema novih plasmana privatnom sektoru, već samo državi, te se postavlja pitanje što će banke s novcem, ako ga ne plasiraju u poslove koji će u dogledno vrijeme stvoriti dohodak.
U prvih deset mjeseci prosječno je u optjecaju bilo 11 posto manje novca nego lani, pa se novčana masa sa 17 milijardi kuna krajem prošle godine smanjila na 15-ak milijardi kuna početkom studenoga.
Novčana masa rasla je na mjesečnoj razini samo u srpnju i to zbog turizma, no od tada se stalno smanjuje tako da je početkom studenog iznosila 15,3 milijardi kuna.
Novaca ima (i) previše
S druge strane, likvidnost bankarskog sustava je i više nego zadovoljavajuća pa se procjenjuje da je trenutni višak likvidnosti između osamsto milijuna i milijardu kuna.
Prema posljednjim podacima, ukupno posredovanje na međubankarskom tržištu iznosilo je 772 milijuna kuna, a prosječna kamata prekonoćnog trgovanja iznosila je svega 1,15 posto.
Kako je likvidnost bankarskog sustava i više nego dobra, središnja banka do kraja godine ne planira obrnute repo aukcije. Drugim riječima, HNB procjenjuje da više nema što "relaksirati", možda samo kunsku obveznu rezervu.
|
Dosadašnja monetarna politika pridonijela je ublažavanju vanjskih neravnoteža gospodarstva i utjecala na to da su se banke lakše prilagodile financijskoj krizi i recesiji.
Zahvaljujući tome, adekvatnost kapitala banaka je prosječno oko 16 posto što je vrlo visoka razina sigurnosti zbog čega je bankarski sustav stabilan, no ako nema plasmana poduzećima, gospodarstvo će i dalje tonuti.
Središnja je banka na početku krize upozoravala da će se veliki poremećaji u realnom sektoru vidjeti tek krajem ove i početkom sljedeće godine, te apelirala na Vladu da krene u strukturne reforme i smanjenje državnih rashoda.
Trenutni pokazatelji bankarskog sustava ukazuju da su ti veliki poremećaji realnog sektora počeli - bankama pada profitabilnosti, a rastu troškovi rezervacija što znači da je počelo čišćenje portfelja.
Ono je najočitije kod HAAB koja krajem rujna bilježi najveće rezervacije – i u apsolutnom iznosu od 463 milijuna kuna i u relativnom odnosu na svoju ukupnu imovinu od 38,5 mlrd kuna. Usporedbe radi, imovina Zagrebačke banke je preko 92 mlrd kuna, a troškovi rezervacija su krajem rujna iznosili 281 milijuna kuna.
Reprogramirano preko 4,5 mlrd kuna kredita
I reprogrami banaka ukazuju da njihovi komitenti sve teže vraćaju kredite, a trenutno je reprogramirano preko 4,5 mlrd kuna kredita.
Sektoru stanovništva banke su u kolovozu reprogramirale 380 milijuna kuna kredita koji nisu plaćeni dulje od 90 dana (praktično nenaplativi) više nego u srpnju, a u toj kategoriji neplaćanja duljeG od 90 dana je i reprogram preko milijardu kuna kredita privatnih poduzeća.
Ukupno je u kolovozu bilo reprogramirano 1,7 mlrd kuna nenaplativih kredita preko 90 dana više nego u srpnju, a s obzirom na kretanja u gospodarstvu valja očekivati pogoršanje tog trenda.
Reprogrami kredita govore o tome da su banke procijenile kako njihovi dužnici trebaju doći do daha, ali ako gospodarstvu ne krene, a država ne provede strukturne reforme, to se neće dogoditi.
Brodogradnja, zdravstvo, poljoprivreda, veliki nameti gospodarstvu, samo su neki od problema koji se ne riješavaju godinama, a sada prijete da unište kakvu-takvu stabilnost javnih financija.
|
A prognoze za sljedeću godinu nisu dobre: uz rast nezaposlenosti i troškova života (plina i struje) valja u prvom i drugom kvartalu 2010. očekivati daljnje pogoršanje naplate i rizičnosti plasmana, jer će poduzeća biti sve nekonkurentnija, a kupovna moć građana sve manja.
Naime, valja zapamiti da se svaki dug, pa tako i državni, mora vratiti, te da svako novo zaduženje poput ovog posljednjeg od 1,5 mlrd dolara, znači i nove obveze. Stoga prava opasnost nije samo izgledno povećanje državnog duga i u budućnosti, već u tome da se u Hrvatskoj ne stvara novi dohodak. (Bankamagazin)
|
|
|
|