10.04.2009.
Supervizori zajedno protiv krize
Do kraja svibnja se očekuje zajednički dokument Ministarstva financija, HNB-a, Hanfe i Agencije za osiguranje depozita kojim se definira njihova međusobna suradnja u rješavanju krize
Monetarna politika i dalje mora ostati restriktivna, a središnja bi banka trebala prijeći na labaviju monetarnu politiku samo ako se smanje pritisci na platnu bilancu, dio je zaključne izjave Međunarodnog monetarnog fonda nakon nedavnog posjeta Hrvatskoj objavljene u petak na internetskim stranicama HNB-a.
Središnja banka i dalje mora držati pod kontrolom monetarne agregate i ograničavati kreiranje kunske likvidnosti.
To bi doprinijelo sprečavanju daljnje financijske euroizacije, koja povećava valutni rizik, slabi djelotvornost monetarne politike i ograničava izbor mjera ekonomske politike u budućnosti.
Hrvatska će s teškoćama financirati inozemni dug, a iako bi se prema projekcijama deficit tekućeg računa trebao smanjiti s gotovo 10 posto BDP-a na oko 6,5 posto BDP-a u 2009. godini, oštar pad inozemnih izravnih ulaganja i smanjeni priljevi financiranja hrvatskih banka i korporacija predstavljaju opasnost koja može dovesti do nastanka velikih neusklađenosti između potreba za financiranjem i izvora sredstava.
U tom kontekstu, uspješan plasman euroobveznica u svibnju pokazao bi da tržište ima povjerenja u Hrvatsku što bi olakšalo i inozemno i domaće kreditiranuje privatnog sektora.
Banke su uspjele refinancirati najmanje sto posto svojih obveza u teškom razdoblju nakon listopada 2008., ali situacija bi se u budućnosti mogla dodatno zakomplicirati, upozorava MMF.
To bi se osobito moglo odnositi na obveze prema bankama koje nisu matične banke. Visoke stope refinanciranja ne samo da bi pomogle platnoj bilanci, nego bi, što je jednako važno, smanjile rizik i ograničenja likvidnosti banaka.
Zato bi HNB trebala i dalje učestalo pratiti upravljanje likvidnošću u bankama te održavati već uspostavljenu blisku suradnju s domaćim nadzornim tijelima inozemnih matičnih banaka.
|
Rizici refinanciranja mogli bi postati najizraženiji u sektoru poduzeća, a osobito za poduzeća iz javnog sektora, uključujući brodogradilišta.
S tim u vezi, dobrodošla su nastojanja vlasti da povećaju resurse HBOR-a multilateralnim kreditima za pomoć malim i srednjim poduzećima te izvoznom sektoru.
Bit će važno pažljivo pratiti razvoj događaja, koristeći se HNB-ovim sustavom praćenja kako bi se dobile relevantne informacije o bankama i najznačajnijim poduzećima.
Nužno je i poboljšati koordinaciju Ministarstva financija, HNB-a, HANFA-e i Agencije za osiguranje depozita u rješavanju krize pa se očekuje do kraja svibnja dokument koji će pobliže odrediti njihovu međusobnu suradnje. Mehanizam za komunikaciju između vlasti koji bi bio formaliziran ex ante poboljšao bi efikasnost djelovanja, mišljenje je MMF-a.
Potrebno je unaprijediti i sustav za rješavanje problema loše aktive kroz novi ovršni zakon kako bi se ubrzali stečajevi poduzeća i stanovništva.
Djelotvoran sustav ovrhe, što uključuje uvođenje privatnih sudskih ovršitelja, upotpunio bi dobrovoljno restrukturiranje problematičnih kredita refinanciranjem i produživanjem dospijeća, o čemu banke već razmišljaju kao o prvoj crti obrane od očekivanog povećanja loše aktive.
Kako bi se spriječilo povećanje deficita, vlasti bi trebale razmotriti mjere za nepredviđene događaje i biti spremne djelovati donošenjem rebalansa proračuna.
U moguće mjere spadaju smanjenje subvencija i ubrzanje restrukturiranja poduzeća u državnom vlasništvu koja stvaraju gubitke; poboljšanje naplate troškova socijalnih službi; ograničenje rasta privilegiranih mirovina; bolje ciljanje socijalnih davanja; te smanjenje programa javnih investicija.
Vlasti bi također trebale izraditi strategiju za sprečavanje mogućeg slabijeg pridržavanja propisa poreznih obveznika, između ostalih i javnih poduzeća. Provedba se mora usredotočiti na rizike vezane uz najviše prihode i na poboljšanje porezne administracije, zaključuje MMF. (Bankamagazin)
|
|
|
|