15.01.2010.
Makroekonomisti: Deflacija nije realna opcija
Pitanje je na osnovi kojih podataka i kojih analitičara su Kuštrak, Fižulić, Mudrinić i Jakelić u četvrtak obavijestili javnost da Hrvatskoj prijeti deflacija
Ne postoji realna opasnost od deflacije, naprotiv - u 2010. nas očekuje rast inflacije, zajednički je stav vodećih hrvatskih analitičara.
Naime, čelnici Hrvatske udruge poslodavaca upozorili su u četvrtak da zbog pada potrošnje i rasta nezaposlenosti prijeti deflacija te su sugerirali da Vlada treba hitno ukinuti tzv. krizni porez i smanjiti stopu PDV-a.
No, jučer objavljeni podaci za prosinačku inflaciju koja bilježi blagi porast od 1,9 posto na godišnjoj razini u suprotnosti su sa HUP-ovim tvrdnjama. Istina, taj je porast manji od očekivanja analitičara jer je pad potrošnje utjecao na to da su trgovci u prosincu snizili cijene, prije uobičajenih sniženja u siječnju, pa su potrošačke cijene u prosincu 2009. u odnosu na studeni pale za 0,6 posto.
Pritisci pada potražnje prisilili su trgovce na spuštanje cijena što im je smanjilo prihode i ugrozilo njihovu profitabilnost i opstanak. No, logično je da u uvjetima rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza i povećanja PDV-a te pada kreditiranja građani brzo prilagođavaju recesijskim uvjetima i kupuju samo ono nužno za život.
"Ne postoji realna opasnost od deflacije, naprotiv u 2010. nas očekuje rast inflacije", istaknula je direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević. "Normalno je da su trgovci snizili cijene s obzirom na pad prihoda i potražnje, također moguće je i da nastave sa snižavanjem cijena, no u drugom dijelu godine ipak se predviđa oporavak tržišta, a to znači da će tada rasti i potražnja pa time i inflacija", istaknula je.
"Deflacija se u Hrvatskoj zbog poskupljenja energenata, efekata prelijevanje te nepovoljnih baznih efekata u drugoj polovici 2010. neće dogoditi i nije realna opcija", istaknuo je direktor Odjela ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci Hrvoje Stojić. Dapače smatra da će inflacija na kraju 2010. iznositi 4,5 posto ili čak malo više.
Pojasnio je da se prema strukturi maloprodaje može isčitati kontinuirani pad u svega nekoliko kategorija (automobili, odjeća, opremanje kućanstva) koja se ionako opreznije kupuju u vrijeme krize. Takvo parcijalno identificiranje inflacije moglo bi ukazivati na probleme, odnosno nekonkurentnost (dijelova) pojedinih sektora ili kompanija.
|
Uz to očekuje nas i povećanje cijene energenata nakon već provedenog povećanja cijene plina i skorog povećanja cijene struje, a to su osnovni razlozi smanjenja deflacijskih prijetnji.
"Doduše, cijene niza proizvoda padaju, no cijene energenata, pa i usluga postupno rastu, zbog čega se i dalje očekuje rast prosječnih cijena, odnosno inflacija, a ne deflacija", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Dok god država pretežito generira fiskalni deficit zbog neravnoteža u mirovinskom i zdravstvenom sustavu neće doći do bitnog smanjenja poreznog opterećenja. Deregulacija cijena energenata te pojedinih uslužnih sektora, implementacija od EU zahtijevanih trošarina također su faktori koji će dugoročno vršiti pritisak na inflaciju.
Na smanjenje inflacijskih pritisaka moguće je djelovati u srednjem roku, čim prije se država odvaži na fiskalnu konsolidaciju te u kombinaciji s privatnim sektorom uslijede investicije u logistiku (primjerice, skladištenje), ali do takvih promjena zasigurno neće doći u kratkom roku, zaključuje Stojić.
Pitanje je dakle otkud, na osnovi kojih podataka i na koje analitičare su se oslanjali Damir Kuštrak, Goranko Fižulić, Ivica Mudrinić i Bernard Jakelić kad su u četvrtak obavijestili javnost da Hrvatskoj prijeti deflacija praćena padom proizvodnje i nezaposlenošću. (Bankamagazin)
|
|
|
|