13.08.2009.
Dokle je došlo: Može li proračun za 2010. biti izglasan na referendumu
Napokon svima postaje jasno da u proračunu ne može biti novca za sve i da država svojim poticajima i porezima usmjerava hoćemo li imati više branitelja ili djece
Zbog problemi s punjenjem državnog proračuna, novih poreza i povećanja PDV-a, posljednjih je tjedana otvorena rasprava o sposobnostima državnog proračuna da ispunjava sve želje i potrebe pojedinih grupa u društvu. Te rasprave se polako sele iz uskih ekonomističkih i gospodarskih krugova prema onima koji proračun zapravo i pune i prazne.
Ovih je dana Večernji list citirao Petra Lovrića, član Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja, te predsjednika Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u, koji poziva na referendum na kojemu bi građani odlučili o mogućem ograničavanju socijalnih prava.
Govoreći o neodrživosti sadašnjeg sustava socijalnih i drugih beneficija Lovrić je za primjer dao i branitelje i održivost njihovih relativno visokih mirovina.
Premijerka Kosor je sa odmora spremno poručila da će se već idući tjedan sastati sa Lovrićem.
Tumačeći svoju ideju o referendumu Lovrić je za www.banka.hr rekao da on nije govorio ni o kakvom apriornom smanjenu braniteljskih ili drugih prava, niti to, po njegovom mišljenju, može biti tema referenduma.
"Ideja je da se na referendum stavi Zakon ili deklaracija o fiskalnim okvirima za sljedećih 10 godina. Time bi zapravo postavili okvire dijeljenja realnog, u smislu fiskalne discipline, postavili neke smjernice, i time isključili mogućnost da državni proračun bubri prema zahtjevima sa ulice." , kaže Lovrić.
Dakle po Lovriću ključno je da se građanima rastumači kako ne možemo trošiti ono što nemamo i objasniti im kakve su prave brojke kada je u pitanju državni proračun.
Braniteljske povlastice u tom kontekstu tako postaju tema za raspravu, jednako kao povlaštene mirovine ili besplatni udžbenici.
Dobro je što napokon svima postaje jasno da u proračunu jednostavno ne može biti novca za sve i da, karikirano, država svojim poticajima i porezima usmjerava hoćemo li imati više branitelja ili djece.
Tako na primjer, za tzv. trajna prava branitelja proračun izdvaja 863 milijuna kuna, na ime skrbi za hrvatske branitelje još milijardu, dok je za porodiljne dopuste predviđeno milijarda kuna, a za dodatni porodiljni dopust još milijarda (ukupno dvije).
U braniteljska trajna prava spadaju osobna i obiteljska invalidnina, te druge naknade. Zakonom o braniteljima uređuju se i sva druga njihova prava.
|
Zakon o pravima hrvatskih branitelja uređuje njihova prava:
na zdravstvenu zaštitu,
iz mirovinskog osiguranja,
– pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu
– pravo na invalidsku mirovinu,
– prava na temelju preostale radne sposobnosti,
– pravo na obiteljsku mirovinu,
– pravo na najnižu mirovinu,
– pravo na staž osiguranja ili posebni staž,
na doplatak za djecu,
na zapošljavanje,
na stambeno zbrinjavanje,
na dionice, odnosno udjele u trgovačkim društvima bez naplate.
Tu su još i prednost pri upisu u obrazovne ustanove, pravo na stipendiju, prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove, pravo na besplatne udžbenike, prednost pri zakupu poslovnog prostora, carinske i porezne olakšice, prednost pri smještaju u umirovljeničke domove...
Ovdje nije moguće izračunati koliko precizno stoje sva ova prava. Iz podataka Mirovinskog zavoda vidi se da je prosječna braniteljska mirovina u srpnju iznosila 5.860 kuna, kao što smo već objavili, što mjesečno za 64.500 umirovljenih branitelja iznosi oko 378 milijuna kuna, odnosno oko 4,5 milijarde godišnje.
Fond branitelja prema dostupnim podacima, također, raspolaže s oko 2,5 mlrd kuna, dijelom u dionicama HT-a, dijelom u depozitima banaka te trezorskim zapisima Ministarstva financija.
Ne pada nam na um dovoditi u pitanje opravdanost nabrojanih prava i olakšica, no u sklopu rasprava o održivosti sadašnjeg državnog proračuna postavlja se pitanje može li sve to hrvatsko gospodarstvo izdržati.
Jednako tako treba dovesti u pitanje i svaku drugu stavku na rashodovnoj strani, uključujući i one osjetljive, poput 2,8 milijardi potpora poljoprivredi i ribarstvu ili 278 milijuna potpora vjerskim zajednicama.
Tu se u potpunosti slažemo sa Petrom Lovrićem kada kaže da vjeruje da 90 posto građana ne poznaje brojke u proračunu i ne razumije da za svaku stavku na rashodovnoj strani netko mora uplatiti isto toliko na onoj prihodovnoj, te da je manjak dugoročno nemoguće neprestano pokrivati vanjskim zaduživanjem jer i to treba vratiti. Na koncu i te milijarde kuna za povratak dugova i kamata dio su proračuna. (Bankamagazin)
|
|
|
|