14.05.2009.
Rohatinski: Za realni sektor tek dolaze problemi
Štednja poduzeća se smanjuje što je odraz teške financijske situacije u sferi njihova tekućeg poslovanja
Štednja građana raste i ona je krajem travnja za 10,7 posto veća nego prije godinu dana. Istodobno, štednja poduzeća je pala za 6 posto, što je odraz teške financijske situacije u sferi tekućeg poslovanja poduzeća.
To su podaci koje je na Konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji u četvrtak iznio guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Napomenuo je, također, kako probleme u realnom sektoru tek treba očekivati. Njihov osnovni uzrok, prema riječima guvernera, jest pad agregatne potražnje i povećana nelikvidnost, a niti jedan od tih problema nije primarno iniciran monetarnim faktorima, niti je posljedica samo eksternih uzroka.
Međutim, u rješavanju tih problema, realni sektor se suočava s izraženim monetarnim i financijskim ograničenjima, koja je u značajnoj mjeri sam izazvao.
"Monetarni sustav je konsolidiran nakon prvog udara krajem prošle godine i ne prijeti nikakva opasnost od njegova urušavanja, no on nema kapaciteta da podržava rast agregatne potražnje kao u ranijem razdoblju. Osim toga ni same banke nisu spremne neselektivno nastaviti s ekspanzivnom politikom ponude kredita", kazao je guverner.
Ukupni plasmani do kraja travnja porasli su po stopi od 14 posto godišnje. Plasmani državi u ukupnim plasmanima su se udvostručili, sa 6 na 11 posto, jer su porasli čak 95 posto, dok ostalim sektorima rastu za tek 8,4 posto.
U odnosu na kraj 2007., što je baza, krediti hrvatskih banaka mogli su do kraja travnja, s obzirom na HNB-a ova ograničenja, porasti 16 posto, ali su porasli za samo 11 posto. Ukratko, banke su mogle odobriti 10,2 milijarde kuna više kredita.
Rohatinski objašnjava kako se usporavanje rasta kreditiranja građana i poduzeća dogodilo zbog pada potražnje, ali upozorava i na to da je sve izraženije istiskivanje poduzeća na kreditnom tržištu od strane države.
Također napominje kako se još ne vidi pravo stanje loših kredita. Banke ih, kaže, "skrivaju", tako što ne iskazuju nenaplativost kredita, nego ih u dogovoru s klijentima reprogramiraju.
Najnoviji podaci o vanjskom dugu koji je krajem ožujka iznosio 39,1 milijardi eura govore da nema promjena u odnosu na kraj 2008.
Činjenica da vanjski dug stoji je dobra, kaže Rohatinski, no istodobno skreće pažnju na probleme koje donosi smanjeni priljev kapitala. (Bankamagazin)
|
|
|
|