29.07.2009.
Kazne za porezne prekršaje deset puta više
Većim stupnjem oporezivanja namjerava se, uz ostalo, dodatno pojačati oporezivanje prema ekonomskoj snazi obveznika
Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, koji se u srijedu našao pred saborskim zastupnicima u sklopu mjera za rebalans proračuna, dobio je potporu i vladajućih i oporbenih zastupnika, no uz kritike SDP-a i HNS-a što je taj prijedlog došao na red tek sada u doba krize.
Osim toga, predlaže se i povećanje visina novčanih kazni za prekršaje - najniža kazna bi umjesto sadašnjih 500 kuna iznosila 5.000 kuna, a najviša umjesto 50.000 kuna bila bi 500.000 kuna.
Inače, Zakonom o posebnim porezima za luksuz uvode nove više cjenovne kategorije vozila s većim trošarinama.
Većim stupnjem oporezivanja namjerava se, uz ostalo, dodatno pojačati oporezivanje prema ekonomskoj snazi obveznika.
To znači da će kupci skupljih osobnih automobila i motocikala, plovila i zrakoplova, i u relativnom i u apsolutnom iznosu, snositi veći porezni teret, kaže se u obrazloženju toga zakonskoga prijedloga.
HNS-ovac Miljenko Dorić je ocijenio kako je dosadašnji zakon omogućavao izbjegavanje plaćanja poreza, i istaknuo da su dosad isti porez plaćali i vlasnici ribarica i vlasnici jahti dužine 15 metara.
Isto se, dodaje, plaćao porez i za zrakoplov sa četiri sjedala, bez obzira je li riječ o poljoprivrednom zrakoplovu ili onom u kojem je hrvastki tajkun letio u Dubai.
SDP-ova Nadica Jelaš podržala je prijedlog zakona prije svega zbog uvođenja principa oporezivanja po ekonomskoj snazi, ali i zato jer će se time pojednostavniti naplata poreza i osigurati primjena zakona povećanjem kazni za neplatiše.
Iz SDP-a, međutim, upitnim ocjenjuju tvrdnje iz HDZ-a da je riječ o antirecesijskoj mjeri i navode da su u prvom tromjesečju ove godine prihodi od poreza na automobile smanjeni 41 posto u odnosu na 2008.
HDZ-ov Željko Turk je ponovio da će se zbog povećanja trošarina na vozila državni proračun odsad godišnje puniti sa 150 milijuna kuna više.
Dodao je i da je ta mjera izravno vezana uz zadnji rebalans proračuna. Damir Kajin (IDS) izrazio je sumnju "u te brojke" i dodao da uvođenje većih trošarina samo govori da su "sve rezerve potpuno iskorištene".
Ivan Čehok (HSLS/SDAH) podržao je veće trošarine za luksuzna vozila, te je pozvao na učinkovitiji nadzor nad plaćanjem poreza, odnosno nad onima koji luksuzna vozila, plovila ili zrakoplove kupuju na ime tvrtke, dakle bez plaćanja PDV-a.
"U Hrvatskoj se mora znati što su sredstva za osobnu potrošnju, a što sredstva za biznis", kazao je Čehok.
|
Saborski su klubovi podržali i prijedlog zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, kojim bi država novčano pomogla poslodavce koji su zbog krize došli u probleme te skratili radni tjedan ili to namjeravaju.
Nemamo kud nego prihvatiti zakon koji će pomoći očuvanju radnih mjesta u doba krize, ističu iz HNS-a i IDS-a, a iz HDZ-a procjenjuju da će se potporama zaustaviti negativni trend stope nezaposlenosti koja je u lipnju dosegla 14 posto.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Miljenko Pavlaković naveo je da će se ove godine za potpore poslodavcima u zadržavanju radnih mjesta osigurati 200 milijuna kuna.
Objasnio je da bi poslodavcima, koji su u problemima zbog krize te skraćuju radni tjedan s 40 na 32 sata (uvode neradni petak), država pomogla s plaćanjem do 20 posto doprinosa te 10 posto neto plaće, odnosno 13 posto za radnike koji imaju djecu.
Te bi potpore išle preko Zavoda za zapošljavanje, a predložene izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju vodile bi smanjenju naknada za nezaposlene, jer bi se ta naknada vezivala za minimalnu plaću, a ne, kao do sada, prosječnu plaću zaposlenika.
"Pitanje je da li će radnici pristati na skraćivanje radnog tjedna jer to znači i proporcionalno smanjene plaća", ustvrdio je IDS-ov Damir Kajin. Dodao je i da je riječ o iznuđenom zakonu kojim se želi spasiti ostatke ostataka hrvatske industrije.
SDP-ovac Davorko Vidović podupro je zakon, ali je upozorio da je promašeno da se naknade isplaćuju preko Zavoda za zapošljavanje.
Posljepodnevni dio sjednice obilježila je rasprava o prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o doprinosima kojima se mijenja izračun iznosa mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi samostalne djelatnosti, samostalne umjetnike.
Zastupnici su kratko raspravili izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima se postotak izdvajanja od naplaćene funkcionalne premije od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti smanjuje sa 10 na 7 posto.
Raspravljen je i prijedlog zakona kojim se uvodi naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.
Naknada će iznositi 6 posto na ukupni prihod od SMS, MMS poruka i razgovora mobitelima. Primjenom predloženog zakona povećat će se prihodi državnog proračuna za oko 430 milijuna kuna godišnje, a u 2009. godini za oko 143 milijuna kuna. (Bankamagazin, Hina)
|
|
|
|