09.11.2009.
Hrvatska konkurentnost ovisi o efikasnosti sudstva
U govoru pročitanom na okruglom stolu o konkurentnosti Hrvatske u organizaciji Hrvatsko–britanske poslovne mreže, veleposlanik Ujedinjenog kraljevstva David Blunt zahvalio je ministru Šimonoviću na naporima u reformi pravosuđa
U govoru pročitanom na okruglom stolu na temu Konkurentna Hrvatska u globaliziranom svijetu, u organizaciji Hrvatsko–britanske poslovne mreže, britanski veleposlanik David Blunt zahvalio je ministru Šimonoviću na naporima u reformi pravosuđa i suzbijanju korupcije.
Veleposlanikov govor pročitala je djelatnica gospodarskog odjela veleposlanstva, Helen Tanner, jer on zbog bolesti nije mogao nazočiti okruglom stolu na kojem su sudjelovali predsjednik Stjepan Mesić, predstavnik HUP-a Damir Kuštrak, te Ljubo Jurčić i Goran Radman.
Prenosimo govor britanskog veleposlanika u cijelosti.
"Poštovani gospodine Predsjedniče, uvaženi gosti, dame i gospodo.
Želim zahvaliti Britansko-hrvatskoj poslovnoj mreži na ukazanoj prilici da vam danas govorim o temi koja je posebno važna za Hrvatsku, Veliku Britaniju i naše bilateralno strateško partnerstvo.
Naše veleposlanstvo usredotočeno je na kompanije iz Velike Britanije koje žele izvoziti dobra i usluge u Hrvatsku i na hrvatske kompanije koje žele kvalitetno investirati u Veliku Britaniju.
Konkurencija i konkurentnost, koji su fokus današnjeg skupa, izravno su povezani s oba područja našeg rada. Važni su i za bilateralne odnose Velike Britanije s Hrvatskom, posebno za naš rad u pomaganju Hrvatskoj pri ulasku u EU.
Kao što znate, Velika se Britanija ponosi time da je jedna od najsnažnijih zagovarateljica članstva Hrvatske u EU te joj pruža praktičnu pomoć u pažljivo odabranim područjima kako bi naši hrvatski prijatelji uspješno prošli kroz proces tranzicije.
Ovom bih prilikom želio istaknuti da pozdravljamo potpise koje su premijerka Jadranka Kosor i premijer Borut Pahor 4. studenog stavili na Sporazum o arbitraži kojim će se riješiti granični spor između vaše dvije zemlje.
Želim istaknuti i da se nadamo da će sada biti moguć brz napredak prema što skorijem završetku tehničkih pregovora o ulasku u EU.
|
Htio bih sada govoriti o tri ključna područja:
• Stanju globalne ekonomije
• Što konkurentnost znači
• Te kako konkurentnost hrvatske ekonomije utječe na Veliku Britaniju
Kad sam u ožujku ove godine govorio pred Hrvatsko-britanskom poslovnom mrežom, govorio sam o naporima Velike Britanije da globalnu ekonomiju vrati na pravi put; o izvlačenju gospodarstva iz recesije i usmjeravanje prema rastu.
To je bilo hrabro s moje strane. Ja nisam školovani ekonomist. Ali možda je to dobro za mene jer ekonomisti nisu među najomiljenijim profesijama.
J. K. Galbraith, veliki sjevernoamerički ekonomist je rekao da je "ekonomija izuzetno korisna kao način za zapošljavanje ekonomista". A Ronald Reagan je rekao da je "ekonomist osoba koja vidi da nešto funkcionira u praksi i zapita se bi li to funkcioniralo i u teoriji".
Što god mislili o ekonomistima, pristup Velike Britanije globalnoj financijskoj krizi uključivao je poticanje kreditiranja kako bi se kompanijama osigurao nužno potreban novac za investicije, reformu međunarodne regulative kako bi se zatvorile rupe u propisima i koordinirani međunarodni napor da se svjetska ekonomija vrati na ekonomski, okolišno i društveno održivi put oporavka i rasta.
Želim uoči samita u Kopenhagenu idući mjesec naglasiti koliko smatramo da je važna upravo ta posljedna točka – održivi ekonomski razvoj.
Ako želimo izbjeći posljedice neodrživih modela, sa svime onime što neodrživost znači za klimatske promjene, podizanje razine mora, društvene nestabilnosti, konflikte i tako dalje, moramo shvatiti da nam je potrebna svojevrsna druga industrijska revolucija prema ekonomiji visokog rasta ali male proizvodnje stakleničkih plinova.
To je ono kamo trebamo stići – u održivu ekonomsku budućnost.
Gdje smo sada u ekonomskom ciklusu? Jesmo li se okrenuli prema optimističnijim vremenima ili još gledamo u ponor recesije?
Globalna ekonomija bi u 2009. godini, podsjećam, trebala pasti za 1,25 posto, što je prvi pad u 60 godina.
U Velikoj se Britaniji počelo vraćati povjerenje, a s njime i poslovni optimizam. Dok se procjena britanskog BDP-a za 2009. godine kreće oko minus 4,3 posto, najnovije prognoze Ministarstva financija kažu da će krajem ove godine doći do rasta.
Druge prognoze, poput one MMF-a i Europske komisije, to potvrđuju. To su dobre vijesti.
I dok još uvijek ima puno ekonomskih nesigurnosti, raste uvjerenost da ekonomski zaokret više nije daleko.
Čini se da pravovremene, koordinirane globalne mjere protiv globalne krize daju rezultata.
Globalna recesija je pogodila sve zemlje. Svaka je zemlja osjetila posljedica na drugačiji način.
Točan trenutak početka oporavka će biti drugačiji od zemlje do zemlje. Ali izvjesno je da su koordinirane međunarodne mjere spriječile globalnu depresiju.
|
Čini se da i u Hrvatskoj postoji svjetlo na kraju tunela. Međutim, da usporedim to s vožnjom od Zagreba do Zadra, što je put kojim često idem kroz ovu prekrasnu zemlju, možda ćemo morati proći kroz još nekoliko tunela prije nego izađemo na žarko dalmatinsko ekonomsko sunce.
Očekuje se da će hrvatski BDP u 2009. pasti za pet posto. Predviđanja se razlikuju, ali se čini da možemo očekivati rast od 0,5 posto u 2010.
A iduće godine vanjski dug prijeći 100 posto BDP-a.
U ožujku sam rekao da se u vrijeme recesije često pojavljuje sablast protekcionizma.
Na samitu G20 prošli mjesec u Pittsburghu rečeno je kako se svijet nije, i ne smije, okrenuti protekcionizmu.
I to je dobra vijest za sve nas.
S obzirom da imamo iste ekonomske izazove, konkurencija i konkurentnost su nam naravno najpreče. Ali konkurencija je ponekad nesavršena.
Jedan od glavnih zadataka britanskih veleposlanika diljem svijeta je da se pozabave pitanjima pristupa tržištima; da rade na ukidanju tržišnih prepreka.
Moja uloga u Hrvatskoj nije iznimka i ne razlikuje se od uloge koje imaju mnogi moji kolege diplomati.
Ne radimo to iz sebičnih razloga. Radimo to kako bismo podržali što obuhvatniju trgovinu između Hrvatske i njezinih trgovinskih partnera.
Želimo da Hrvatska ima aktivnu ulogu u EU. Zato želimo da između naše dvije zemlje dođe do što obuhvatnijeg transfera vještina, znanja i tehnologije.
A naravno želimo i da britanske kompanije u partnerstvu s hrvatskim kompanijama doprinose uspješnoj i otvorenoj ovdašnjoj ekonomiji.
To me dovodi do pitanja što mislimo kada govorimo o konkurentnosti?
|
Dobru definiciju ima BusinessDirectory.Com:
“Sposobnost tvrtke ili države da ponudi proizvode i usluge koje udovoljavaju standardima kvalitete lokalnog i svjetskog tržišta po cijenama koje su konkurentne i daju adekvatan povrat sredstava uloženih ili utrošenih u njihovu proizvodnju."
Postoji, dakle, jasna povezanost između kvalitete i cijene. Evo što želim reći.
U Hrvatskoj postoji shvaćanje koje je često jednostavo pogrešno, da će britanska roba i usluge uvijek biti skuplje.
S obzirom na trenutni tečaj funte u odnosu na kunu, ovo je dobar trenutak za kupovinu britanskih proizvoda! Osim toga, naravno, ponekad cijena možda jest veća, ali je zato i kvaliteta proizvoda možda veća.
Time dolazim na moju posljednju temu:
Kako konkurentnost u Hrvatskoj utječe na Veliku Britaniju?
Izvješće o napretku za 2009. godinu Europske komisije pokazuje da izravne strane investicije i dalje imaju veliku ulogu u hrvatskom gospodarstvu.
To je svojedobno bilo uglavnom zahvaljujući građevinskom sektoru.
Izvješće o napretku bilježi i da je malo greenfield investicija, no ne navodi razlog za to. Ali reći ću vam što sam čuo od britanskih kompanija.
Hrvatska im nije uvijek najjednostavnije mjesto za poslovanje. Ponekad nailaze na neusklađenosti između gradskih, županijskih i državnih vlasti po pitanjima korištenja zemljišta, urbanističkih planova i građevinskih dozvola.
Porezni se sustav mijenja bez prethodne najave, a tumačenje propisa zna varirati.
Zbog toga je teško izračunati troškove, a investitori ne vole tu vrstu nesigurnosti.
Veleposlanstvo prima brojne upite od kompanija koje su registrirane u Velikoj Britaniji i zainteresirane za poslovanje u Hrvatsku. Ponekad se radi o izvoznicima koji traže zastupnike i distributere u nizu sektora. Ponekad su to investitori, posebno iz područja turizma i trgovine.
Takvim kompanijama pružamo podršku u svim fazama tog procesa. Međutim, broj investicija i partnerstva koja se ostvare je ograničen.
Njihov broj je manji nego što bi se realno trebalo očekivati od tržišta kao što je Hrvatska.
Potezi kao što je osnivanje servisa HITRO i skraćivanje vremena koje je potrebno da se registrira tvrtka pomažu da se to promijeni. Nadamo se da će brojni programi financirani od strane Europske unije ili bilateralno, usmjereni na jačanje kapaciteta, jačanje institucija i provedbu zakona također dovesti do poboljšanja poslovnog okruženja za strane partnere.
|
Rekao sam već da investitori ne vole nesigurnost. Ne vole ni birokraciju koja zahtijeva puno vremena.
Na koncu, kao što ova cijenjena publika dobro zna, u biznisu je vrijeme doista novac.
Podrška koju mi i jedan broj naših kolega diplomata pružamo reformi javne administracije treba pomoći stvaranju efikasnijih javnih službi u nizu djelatnosti u Hrvatskoj.
Želilm da i dalje ostanemo usredotočeni na to važno područje. Reforma javnog sektora sigurno će donijeti korist hrvatskim građanima. Ali postoji i širi aspekt. Uvjeren sam da će tijekom vremena efikasnije javne službe značiti i da će manje međunarodnih biznismena odustati od ulaska na hrvatsko tržište zbog birokratskih procesa koje mnogi među njima smatraju nejasnima i često previše dugotrajnima.
Trgovačko pravo i rješavanje sporova su ključni za poslovno povjerenje.
Velika Britanija se ustrajno fokusira na programe koji podržavaju modernizaciju pravosuđa, efikasnu primjenu zakona i alternativne načine rješavanja sporova, poput posredovanja i arbitraže.
Želim odati priznanje ministru pravosuđa Ivanu Šimonoviću na njegovoj ustrajnosti u radu na tom važnom pitanju. Pozdravljam napredak koji primjećujemo. I to je važno područje za konkurentnost.
Gospodine predsjedniče, da završim, uvjeravam vas sve da mi u Velikoj Britaniji želimo podržati hrvatska nastojanja da bude konkurentna u svijetu u kojem vlada sve veća konkurencija.
Smatramo da time podržavamo vaše ambicije za ulazak u EU.
Vjerujemo i da je to dobro za europsku trgovinu općenito. Privlačenje i zadržavanje izravnih stranih investicija će igrati važnu ulogu u poboljšanju konkurentnosti.
Mislimo da imamo značajno iskustvo koje možemo podijeliti s Hrvatskom.
Velika Britanija je prva europska destinacija za izravne strane investicije (na globalnoj razini ispred nje su samo Sjedinjene Države). U 2008. godini u Velikoj Britaniji je bilo više od 1.700 izravnih stranih investicija.
Značajan razlog tome je naše otvoreno tržište i poslovno okruženje koje je sklono investitorima. Ali postoje i drugi čimbenici. I Svjetska banka i MMF navode da je Velika Britanija šesto gospodarstvo na svijetu. Britanija je ujedno i šesti proizvođač na svijetu.
|
Investitorima se sviđa činjenica da je London i dalje vodeći svjetski financijski centar.
Šest od deset najboljih sveučilišta u Europi nalaze se u Velikoj Britaniji.
G. predsjedniče, podržavamo modernizaciju koju vi i mnogi drugi lideri koji vode hrvatsku tranziciju prema članstvu u EU žele ostvariti. Veselimo se i dalje snažno podržavati tu tranziciju. Puno je toga postignuto. Veselimo se danu kada će hrvatska zastava biti podignuta u Briselu među zastavama ostalih zemalja članica EU.
Ali pred nama još stoji puno zahtjevnog posla, u koji spada i uvjeravanje tužitelja Brammertza da se čini sve kako bi bilo isporučeno sve što je Haškom sudu potrebno.
U sklopu procesa tranzicije veselimo se što ćemo i dalje zajedno raditi s našim prijateljima u Hrvatskoj na poslovnom i trgovinskom okruženju koje će biti svima na korist.
G. predsjedniče, uvijek se nasmiješim kad nas podsjetite da je moguće pregovarati s teroristima, ali ne i s protokolom. Prema protokolu sad je vrijeme da završim, pa ću to i učiniti.
Hvala lijepa!"
David Blunt, britanski veleposlanik u RH
(Bankamagazin)
|
|
 |
|