03.12.2010.
Zdeslav Šantić: Gospodarski rast u 2011. nedovoljan za izlazak iz krize
U 2011. treba očekivati rast cijena komunalija i energije te porast cijena inputa domaćim proizvođačima. Domaća potražnja i dalje će biti slaba, dok će inflatorni pritisci jačati, najavljuje glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić
Europske zemlje iz skupine tržišta u razvoju u 2011. godini čeka neravnomjeran oporavak – kao naprednije izdvojile su se Češka, Slovačka i Poljska, dok baltičke zemlje i jugoistok Europe, uključujući i Hrvatsku, nastavlja mučiti spor gospodarski oporavak.
One moraju provesti najteže reforme u zadnjih 20 godina kako bi stvorile uvjete za održiv gospodarski rast, dok ove naprednije zemlje koje su reforme provele prije krize danas imaju manje problema, istaknuo je u petak glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić iznoseći, kako je kazao, najvažnije makroekonomske varijable i očekivanja za sljedeću godinu.
Prema njegovim riječima rast hrvatskog gospodarstva u 2011. iznosit će 1,6 posto što je s skladu s procjenama drugih, ali to je nedovoljno za rast zaposlenosti i pravi izlazak iz gospodarske krize.
"Nadam se da će 2011. biti godina restrukturiranja i priprema za dinamičnije reforme koje će dovesti do snažnijeg rasta u 2012. godini. Najznačajniji utjecaj na makroekonomiju u budućnosti će imati završetak pregovora o pristupu EU do kraja prvog polugodišta 2011., odnosno ulazak u EU u prvom polugodištu 2013. Prolongiranje završetka pregovora rezultiralo bi pritiscima na pad kreditnog rejtinga", upozorio je.
Pristup Europskoj uniji, kazao je, osigurat će provođenje strukturnih reformi koje će među ostalim omogućiti rast konkurentnosti gospodarstva. Tu je i utjecaj samog procesa konvergencije, kao i sredstava iz EU fondova koja će nam postati dostupna.
No, rast hrvatskog izvoza bit će limitiran skromnim oporavkom domaće potražnje u zemljama eurozone i jačanjem protekcionističkih mjera.
Što se tiče izravnih stranih ulaganja, ne treba očekivati oporavak priljeva iz pretkriznih razina, a kad je riječ o kreditima, ne treba očekivati smanjenje premije rizika, kazao je Šantić.
Upozorio je i da u 2011. treba očekivati rast cijena komunalija i energije, te porast cijena inputa domaćim proizvođačima. Bit će vidljiv i utjecaj slabe domaće potražnje, kao i jačanje inflatornih pritisaka.
Kad je pak riječ o tržištu rada, najveći problem bit će prvo tromjesečje 2011. zbog utjecaja restrukturiranja brodogradnje i reforme javnoga sektora. Stopa nezaposlenosti ostat će blago iznad 17,5 posto, a nastavit će se smanjivati zaposlenost. Oporavak zaposlenosti ne može se očekivati prije druge polovice 2012. godine.
|
Veliki problem tržišta rada, neusklađenost ponude i potražnje, teško je rješiv bez strukturnih reformi i reformi obrazovnog sustava, podsjetio je Šantić.
Što se tiče domaćeg deviznog tržišta deprecijacijski pritisci krajem godine su očekivani, istaknuo je.
Šantić je također iznio rezultate swot analize Hrvatske: njezine su prednosti što je najrazvijenije gospodarstvo u regiji, ima stabilan financijski sustav i tečaj, razvijenu infrastrukturu, ne samo prometnu nego primjerice i IT; slabosti su visoka razina inozemnog zaduženja, niska konkurentnost i visoko porezno opterećenje, nepovoljna demografska kretanja i nedovoljno razvijen privatni sektor.
Među mogućnostima su neiskorišteni potencijal privatnog poduzetništva, sredstva EU fondova, ukidanje preostalih carinskih barijera te dinamiziranje reformi i liberalizacija.
Konačno, prijetnje su pogoršanje vanjskog okruženja, rast ulaganja u zemlje u okruženju, fiskalni rizici i postroženi uvjeti za ulazak u EU. (Bankamagazin)
|
|
|
|