Suvremena.hr - - Analitičari: Snažan gospodarski rast povećat će deficit tekućeg računa platne bilance

Statistika

28.06.2007. Analitičari: Snažan gospodarski rast povećat će deficit tekućeg računa platne bilance

Što se tiče procjena godišnjeg rasta BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal, analitičari su davali procjene u rasponu od 5 do «preko 6%»

Analitičari koje je anketirao Bankamagazin dan prije nego što Državni zavod za statistiku (DZS) objavi prvu procjenu porasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvi ovogodišnji kvartal upozoravaju kako će snažan gospodarski rast povećati deficit platne bilance Hrvatske.

Žarko Miljenović, analitičar Zagrebačke banke, očekuje da će BDP ove godine porasti za 4,7% i upozorava kako je takav relativno dinamičan rast praćen i «rastom trgovinskog deficita pa će u cilju održavanja vanjske financijske stabilnosti biti potrebno zaoštravanje politika potražnje, prije svega fiskalne politike».

Sličan stav dijeli i Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria banke koji kaže kako hrvatsko gospodarstvo trenutno raste iznad potencijala te je neminovna posljedica toga produbljenje deficita platne bilance za kojeg on očekuje da će prema kraju godine krenuti prema razini od 9% BDP-a.

Na «drugu stranu medalje» snažnog gospodarskog rasta upozorava i Goran Šaravanja, analitičar UniCredit MIB-a koji procjenjuje da će deficit tekućeg računa platne bilance porasti na oko 8,5% ove godine.

Analitičari su, inače, redom povisili svoje procjene ovogodišnjeg porasta BDP-a. Prije tri mjeseca prognoze su se kretale uglavnom oko 4,6% dok medijan vrijednosti procjena sada iznosi 5%. Najoptimističniji su u Ministarstvu financija gdje očekuju rast od «preko 5%» te u Hypo Alpe-Adria banci gdje očekuju godišnji porast od 5,1%.

Što se tiče procjena godišnjeg rasta BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal, analitičari su davali procjene u rasponu od 5 do «preko 6%». Iako je Jutarnji list u četvrtak, pozivajući se na neimenovane visoke izvore iz Vlade, objavio kako je BDP u prvom kvartalu bio čak 6,9% viši nego lani, službenu će procjenu DZS objaviti tek u petak.

Optimizam analitičari temelje na dobrim makroekonomskim pokazateljima poput industrijske proizvodnje, građevinskih radova i trgovine na malo koji su u prvom kvartalu zabilježili snažan rast.

Ivana Jović iz Ureda za ekonomska istraživanja i strateško planiranje Privredne banke Zagreb dodaje i kako se pozitivna kretanja mogu iščitati i iz «niza drugih pokazatelja poput npr. porasta dobiti banaka u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 24 posto u odnosu na isto razdoblje lani». Ona dodaje kako će na rast značajno utjecati i osobna potrošnja o čemu «najbolje govori» porast kreditnog zaduženja stanovništva od 24% (ožujak 2007./ožujak 2006.) te realni porast prosječne neto plaće od 3,6%.

Snažan doprinos domaće potražnje ističu Stojić te Šaravanja koji kaže da će i rast u drugom kvartalu «također biti robustan».

Danijel Nestić, znanstveni suradnik Ekonomskog instituta Zagreb ističe i kako se čini da i «cijela EU raste brže od očekivanja, s posebno visokim rastom u novim članicama» te dodaje kako se očito «dio pozitivne EU klime prenio i u Hrvatsku». Ipak, za rast, ne samo u zadnjem kvartalu već općenito zadnje vrijeme su zaslužni i unutarnji faktori, ne toliko kratkoročni, koliko oni trajnije naravi, poput ranije provedenih strukturnih promjena u poslovnom sektoru poput privatizacije, konsolidacije, okrupnjavanja, jačanja konkurencije i stranih ulaganja, navodi Nestić.

U Ministarstvu financija ističu i dobre pokazatelje sa tržišta rada jer je u svibnju broj nezaposlenih na međugodišnjoj razini smanjen za 8,3%.

Analitičari Raiffeisen banke dali su najkonzervativnije procjene rasta u prvom kvartalu i za cijelu godinu, a oni uz osobnu potrošnju i industrijsku proizvodnju izdvajaju i «povoljne prihode u javnim financijama» zbog čega «ne čudi i doprinos javne potrošnje». Ti isti razlozi bi trebali biti glavni doprinos rastu u cijeloj 2007. godini s očekivanjima blagog usporavanja prema kraju godine s obzirom na iskustva koja govore da u razdobljima blizu izbora ekonomska aktivnost se malo prigušuje, dodaju u RBA.

I ostali se analitičari uglavnom slažu kako će rast u drugom dijelu godine usporiti, dijelom i zbog baznih efekata, odnosno dobrih rezultata zabilježenih u drugom prošlogodišnjem polugodištu.

Izvor: Bankamagazin