04.02.2011.
Ekonomisti banaka: BDP će ove godine rasti 1,1-1,8 posto
Ako se takva predviđanja ostvare, 2011. će biti prva godina nakon 2008. u kojoj će hrvatsko gospodarstvo ostvariti rast
Ekonomisti šest najvećih domaćih banaka predviđaju rast realnog BDP-a po stopi od 1 do 1,8 posto u ovoj godini, pokazala je anketa koju je Hrvatska udruga banaka (HUB) provela tijekom siječnja. Ako se takva predviđanja ostvare, kaže se u HUB-ovoj analizi, 2011. će biti prva godina nakon 2008. u kojoj će hrvatsko gospodarstvo ostvariti rast.
Gledano iz fiskalne perspektive, ekonomisti očekuju da će se problemi nastaviti. Očekuju saldo opće države u deficitu od 6,5 posto BDP-a (najveći optimist očekuje -5,2 posto a najveći pesimist -7,4 posto), što je puno i zabrinjavajuće.
Gledano iz perspektive tržišta rada, u 2011. nas očekuje rast bez zapošljavanja, smatraju ekonomisti. Aktualna stopa nezaposlenosti, koja prema međunarodno usporedivoj ILO metodologiji iznosi 11,5 posto, mogla bi se čak i blago povećati na 11,9 posto (najveći optimist očekuje 10,8, a najveći pesimist 12,5 posto).
Oporavak se očekuje kod osobne potrošnje po stopi od 1,6 posto. To je skromno, ali ukazuje da bi 2011. mogla konačno biti bolja godina, barem za one koji su uspjeli zadržati svoja radna mjesta. Ekonomisti očekuju i blagi oporavak investicija po stopi od 2,4 posto, premda treba upozoriti da je raspon očekivanja kada su investicije u pitanju vrlo velik.
Međutim, puno veći stupanj suglasnosti postoji kada je riječ o izvozu i tekućem računu bilance plaćanja. U HUB-u podsjećaju da je robni izvoz u prošloj godini dostigao 8,9 milijardi eura (kao 2007.), rastući pritom po godišnjoj stopi od 18,2 posto.
Robni se uvoz u isto vrijeme zadržao na razini iz 2009. (15,1 milijardu eura), pa se pokrivenost robnog uvoza izvozom približila 60 posto. Tekući se račun bilance plaćanja našao u jednom od najmanjih deficita otkad je Hrvatska nezavisna – očekuje se deficit između 3 i 4 posto BDP-a.
Ekonomisti očekuju nastavak takvih trendova u 2011.: očekivani saldo tekućeg računa u deficitu od 3,6 posto BDP-a, uz vrlo mala odstupanja između najoptimističnije i najpesimističnije prognoze. Ekonomisti pritom očekuju realni rast izvoza za daljnjih 4 posto u ovoj godini.
Inflacija će biti na podnošljivih 2,7 posto, uz vrlo male razlike između prognoza (raspon od 2,3 do 3,5 posto).
U HUB-u smatraju kako je sreća je u nesreći da Hrvatska ne može više pristupiti onim količinama jeftinoga međunarodnog kapitala koji bi mogao financirati političko-investicijski projekt kakav se dogodio u razdoblju od 2000.-2008..
Također je sreća u nesreći da će Hrvatska ući u EU u trenutku kada ona, zbog iskustva s Grčkom, uvodi stroge mjere nadzora fiskalne discipline i međunarodne konkurentnosti što će odigrati važnu disciplinirajuću ulogu u kratkom roku.
|
"Hrvatska u takvim uvjetima neće moći postići visoke kratkoročne stope rasta, no to je jedini način da se dovrši započeto dubinsko restrukturiranje gospodarstva i društva." Svi su glavni ekonomisti bili vrlo optimistični označivši 2013. kao godinu pristupanja EU, a samo je jedan ekonomist bio malo skeptičniji, označivši i 2014. kao opciju za ulazak.
Među monetarnim i financijskim varijablama ne očekuju se značajnije promjene vrijedne spomena. (Bankamagazin)
|
|
|
|