25.09.2009.
DZS potvrdio: Pad BDP-a 6,3 posto
Potrošnja kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, je pala za 9,4 posto u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, investicije su se smanjile za 12,7 posto, a rast bilježi jedino potrošnja države od 1,2 posto
Državni zavod za statistiku je u petak je objavio kako je realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu ove godine iznosio 6,3 posto, čime je potvrdio svoju preliminarnu procjenu s kraja prošlog mjeseca.
BDP bilježi značajan pad u odnosu na drugi kvartal prošle godine, kad je nacionalno gospodarstvo poraslo za 3,4 posto. Ipak njegov pad je usporio u odnosu na prvi kvartal ove godine kada je iznosio 6,7 posto.
Izdaci za potrošnju kućanstava, što je najveća kategorija u BDP-u, realno su pali za 9,4 posto u odnosu na godinu ranije. Bruto investicije u fiksni kapital su pale 12,7 posto. Izvoz roba i usluga je pao za 19,8 posto, a uvoz roba i usluga se smanjio za 24,7 posto. Samo su izdaci za potrošnju države realno porasli za 1,2 posto.
Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realnog pada BDP-a iznosio je -12 indeksnih bodova dok je doprinos neto inozemne potražnje iznosio 5,7 indeksnih bodova.
Bruto dodana vrijednost u drugom kvartalu realno je manja za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pri tome, pad bruto dodane vrijednosti zabilježen u djelatnostima trgovina (16,4 posto), usluge prijevoza (6,2 posto), rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom (8,5 posto), građevinarstvo (3,2 posto), te hoteli i restorani ( 2,3 posto).
Realni rast bruto dodane vrijednosti ostvaren je u djelatnostima poljoprivrede (za 4,1 posto), financijsko poslovanje, poslovanje nekretninama i poslovne usluge (1,6 posto) te javna uprava i obrana, socijalno osiguranje, osobne usluge i djelatnosti kućanstava (1,2 posto) u odnosu na drugom tromjesečje prošle godine.
|
Rast BDP-a financiran iz stranih izvora
U veljači 2009. DZS je počeo objavljivati i obračun bruto nacionalnog dohotka (BND). Za razliku od BDP-a, koji iskazuje vrijednost svega onoga proizvedenog u Hrvatskoj, BND iskazuje ukupnu vrijednost roba i usluga koje stanovništvo može potrošiti tokom određenog razdoblja.
To znači da on obuhvaća BDP i saldo primarnih dohodaka (tj. razliku priljeva i odljeva rada i kapitala) s inozemstvom.
Npr. u slučaju rada priljev primarnih dohodaka čine ’gastarbajteri’ koji su poslali novac rodbini i stranci zaposleni u Hrvatskoj poput direktora stranih tvrtki (npr. L´ Oréal, Citroën), dok varioci u brodogradilištima koji su stranog državljanstva kada pošalju novac od rada svojoj rodbini čine odljev primarnog dohotka.
U slučaju kapitala to je razlika profita stranih tvrtki koji su poslani van, recimo T-Coma, i profita koji su poslani u Hrvatsku, recimo profiti iz offshore kompanija u vlasništvu hrvatskim građana na Djevičanskim otocima.
S obzirom da je naš saldo primarnih dohodaka s inozemstvom negativan, odnosno primarni dohoci plaćeni u inozemstvu premašuju dohotke primljene iz inozemstva, hrvatski BND je manji od BDP-a.
Ukoliko BND-u dodamo saldo tekućih transfera s inozemstvom, koji je u našem slučaju pozitivan (odnosno primamo više transfera iz inozemstva nego što plaćamo) dobivamo bruto nacionalni raspoloživi dohodak (BNRD).
Umanjimo li BNRD za iznos konačne potrošnje dobivamo bruto štednju, a umanjimo li bruto štednju za potrošnju fiksnog kapitala dobivamo neto štednju.
Oduzmemo li od neto štednje ukupne bruto investicije dobivamo višak/manjak na tekućem računu transakcija s inozemstvom (odnosno višak/manjak na tekućem računu bilance plaćanja).
U hrvatskom slučaju (kako je i prikazano u tablici BND Hrvatske i njegova struktura) bilježimo manjak na tekućem računu što ukazuje da je rast hrvatskog BDP-a (i bruto investicija) najvećim dijelom financiran iz stranih izvora, zaključuje dodatak hrvatskog prijevoda udžbenika Dirk Kruegera: Makroekonimika, koji će uskoro biti dostupan samo u elektronskom obliku svim studentima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i na web stranci dr. Ive Bićanića (www.efzg.hr/ibicanic).
|
Dirk Krueger, profesor na sveučilištu Pennsylvania i u Frankfurtu, urednik American Economic Review i član NBER-a i CEPR-a, besplatno nam je dao prava objavljivanja i dozvolu da udžbenik prilagodimo hrvatskim uvjetima kako mislimo da je najbolje, rekao je za www.banka.hr redoviti profesor EF dr. Ivo Bičanić dodajući da je to jedini makroekonomski udžbenik prilagođen hrvatskim uvjetima jer je moguće izlaganje gradiva pratiti na primjeru hrvatskog gospodarstva. (Bankamagazin)
|
|
|
|