26.03.2010.
Konačni podaci DZS-a: Lani pad BDP-a 5,8%
U petak objavljenim konačnim podacima o BDP-u u zadnjem tromjesečju prošle godine Državni zavod za statistiku je revidirao preliminarne podatke o realnom padu gospodarstva za 0,1% na -4,5 posto, dok je za cijelu godinu realan pad iznosio 5,8%
U petak objavljenim konačnim podacima o BDP-u u zadnjem tromjesečju prošle godine Državni zavod za statistiku (DZS) je revidirao preliminarne podatke o realnom padu gospodarstva na -4,5% (sa -4,4%), dok je za cijelu godinu realan pad iznosio 5,8%, pišu u petak analitičari RBA.
Očekivano, nastavku kontrakcije gospodarstva najviše je pridonio pad osobne i investicijske potrošnje. Tako je potrošnja kućanstava u promatranom tromjesečju bila 7,5% manja nego u istom tromjesečju 2008. godine, što predstavlja intenziviranje trenda u usporedbi sa trećim tromjesečjem, bez obzira na učinak baznog razdoblja (u zadnjem tromjesečju 2008. bio je zabilježen pad od 3,2%.).
Na pad osobne potrošnje upućivao je pad trgovine na malo od 14,4%, stagnacija kreditne aktivnosti banaka, nastavak rasta potrošačkog pesimizma, rast nezaposlenosti i realni pad plaća. Investicije su u četvrtom tromjesečju zabilježile pad od 11,3% na godišnjoj razini, pri čemu je najveći generator pada smanjena aktivnost u građevinskom sektoru.
Osim toga, na pad investicija upućivao je i pad industrijske proizvodnje u četvrtom tromjesečju od 7,7%. Uvoz roba i usluga je i u zadnjem kvartalu zabilježio veći postotni pad od izvoza roba i usluga, no razlika u stopama pada bila je znatno manja nego u prva tri tromjesečja (izvoz je manji 11,2%, a uvoz 12,4%).
Državna potrošnja, koja je u prvoj polovici godine pozitivno pridonosila BDP-u, u drugoj polovici počela je padati pa je u zadnjem tromjesečju bila 3,3% manja nego u istom tromjesečju 2008. Potrošnja kućanstava i investicijska potrošnja najveći su generator kontrakcije gospodarstva i na razini cijele godine, gdje je potrošnja kućanstava potonula 8,5%, a investicije 11,8%.
Promatrajući bruto dodanu vrijednost prema NKD-u, najveći pad očekivano je zabilježen u građevinarstvu (13,4% u odnosu na četvrto tromjesečje 2008.) te u trgovini (13,3% u odnosu na zadnji kvartal 2008.).
|
Prošla godina Hrvatskoj je donijela rekordno veliki pad BDP-a, a zamjetnije poboljšanje domaćeg proizvoda ne treba očekivati niti u prvoj polovici ove godine.
Predvođena padom nezaposlenosti i, općenito, negativnim trendovima na tržištu rada, osobna potrošnja nastavit će padati, dok će nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno utjecati na investicijsku potrošnju.
S obzirom na pritiske u smjeru pada državne potrošnje, ne očekujemo da će ista ove godine imati pozitivan utjecaj na kretanje domaćeg proizvoda.
Na BDP će povoljno utjecati umjereni rast izvoza, što je posljedica početka oporavka inozemne potražnje, uz istovremeni daljnji pad uvoza s obzirom da se oporavak domaće potražnje još uvijek ne nazire.
Budući da je izvozni sektor u Hrvatskoj relativno slabo razvijen, reforme u pravcu povećanja konkurentnosti izvoza dugoročno bi mogle pridonijeti većem i održivom rastu hrvatskog gospodarstva koji neće u tolikoj mjeri ovisiti o osobnoj potrošnji. Za cijelu 2010. godinu u RBA očekuju pad BDP-a od 0,9%, dok se rast može očekivati u 2011. godini.(Bankamagazin)
|
|
|
|