30.11.2009.
Pad potrošnje kućanstava i kapitalnih investicija koče BDP
Analitičari očekuju daljnje usporavanje pada tijekom idućih tromjesečja, no u idućoj godini ipak očekuju pad BDP-a od 1 do 2 posto, nasuprot optimizma Vlade koja je državni proračun za iduću godinu predložila uz očekivani realni rast BDP-a od 0,5 posto
Pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od 5,8 posto u proteklom tromjesečju očekivano je usporavanje klizanja, no analitičari kažu da će rizici koji prijete gospodarstvu, ponajviše slabost potrošnje i tržišta rada, biti snažni i iduće godine.
Državni zavod za statistiku objavio je jučer da je BDP u trećem tromjesečju pao za 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je blaži pad nego u prvom i drugom kvartalu, kada je iznosio 6,7, odnosno 6,3 posto.
To je i u skladu s očekivanjima analitičara. U anketi Hine, devet analitičara očekivalo je pad gospodarstva u protekom tromjesečju u rasponu od 4,2 do 6,4 posto. U prosjeku, očekivali su pad BDP-a od 5,5 posto.
"To je u gornjem dijelu očekivanog raspona pada i ponajviše je posljedica pada potrošnje kućanstava i kapitalnih investicija. Te će komponente i u idućem razdoblju najviše utjecati na pad BDP-a", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Na pad osobne potrošnje, uslijed pada raspoloživog dohotka, ukazuju podaci o padu prometa u trgovini na malo, dvoznamenkasti pad uvoza roba i pad kreditne aktivnosti banaka prema sektoru stanovništva.
Neto krediti stanovništvu, naime, bilježe pad još od veljače, a bez rasta kreditne aktivnosti teško je očekivati značajniji oporavak osobne potrošnje, jedne od najvažnijih kategorija za rast BDP-a, kažu analitičari.
Uz to, turistička je potrošnja, premda je ukupan broj turističkih noćenja od srpnja do rujna ostao na razini istog tromjesečja lani, bila slabija nego prošle godine.
Nadalje, investicijska aktivnost u gospodarstvu još je uvijek niska, a u idućem bi razdoblju, kažu analitičari, mogla zabilježiti i blago ubrzavanje negativnih trendova.
Unatoč tome, i u idućim se tromjesečjima očekuje usporavanje pada BDP-a u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
|
Razlog je tome smanjivanje prošlogodišnje osnovice BDP-a, odnosno usporavanje gospodarskog rasta tijekom cijele prošle godine, ali uz izraženije slabljenje u drugom polugodištu, kada je rast iznosio samo 1,6 posto, a posebice u zadnjem lanjskom kvartalu, kada je rast bio tek 0,2 posto.
Stoga neizmijenjeno stanje gospodarstva rezultira sve manjim stopama pada, u usporedbi s prošlom godinom, kako se godina primiče kraju, objašnjavaju analitičari.
"Intenzitet pada gospodarstva je usporen. U tom smo smislu dotaknuli dno i najgore je iza nas. U idućim kvartalima očekujemo daljnje usporavanje pada, no i dalje procjenjujemo da će u idućoj godini pad BDP-a iznositi oko 2 posto", kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke. Ističe da su rizici za gospodarstvo, posebice zbog rasta nezaposlenosti i dinamike restrukturiranja poduzeća, i dalje vrlo snažni.
"Restrukturiranje u realnom sektoru, ali i u državnim tvrtkama tek slijedi jer kompanije imaju još puno 'sala za rezati', stoga očekujemo daljnji rast nezaposlenosti, što će izazvati pad ukupnog raspoloživog dohotka i pritisak na gospodarstvo", kaže Hrvoje Stojić.
I Zdeslav Šantić očekuje u idućoj godini pad BDP-a - za 1 posto. "I u prvom polugodištu 2010. očekujem nastavak pada gospodarstva, no puno sporiji nego u istom razdoblju 2009, a blagi oporavak mogao bi uslijediti tek u drugoj polovici godine s početkom turističke sezone.
No, rast u drugoj polovici iduće godine bit će manji od pada u prvoj polugodištu, pa stoga u cijeloj 2010. očekujem pad BDP-a", kaže glavni ekonomist Splitske banke.
Ako se pad gospodarstva nastavi i u prva dva kvartala iduće godine, to će biti najdulja recesija u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja. Ona prethodna, u 1999. godini, trajala je samo dva tromjesečja, a ova bi se protegnula na šest, s obzirom da je pad gospodarstva započeo u prvom tromjesečju ove godine.
Europska unija izvukla se iz najdublje recesije nakon Drugog svjetskog rata u trećem tromjesečju. Gospodarske aktivnosti eurozone u tom su razdoblju ojačale 0,4 posto, a one u EU27 za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Tom su rezultatu najviše pridonijeli 0,7-postotni rast njemačkog gospodarstva, najvećeg u EU, te 0,3-postotni rast francuskog BDP-a. To će u idućem razdoblju pozitivno utjecati i na hrvatsko gospodarstvo, no ne tako snažno kao na zemlje istočne i središnje Europe.
"Hrvatsko gospodarstvo nije toliko izvozno usmjereno kao ta gospodarstva. Zbog recesije u EU, te su zemlje u proteklom razdoblju bilježile veće stope pada BDP-a nego Hrvatska, no zahvaljujući fiskalnim poticajima u EU i jačanju tamošnje potražnje, zemlje istočne i središnje Europe prije će se i oporaviti", zaključuje Zdeslav Šantić. (Bankamagazin, Hina)
|
|
|
|