11.07.2007.
PV: Imovina financijskog sektora dosegla 150 posto BDP-a
Krediti su dosegnuli 73 posto vrijednosti BDP-a
Ukupna imovina hrvatskog financijskog sektora iznosi oko 350 milijardi kuna, što je 150 posto od vrijednosti tekućeg BDP-a, što je posljedica višegodišnjeg znatno bržeg prosječnog rasta tog segmenta od rasta cjelokupnog gospodarstva, a prema brojnim pokazateljima hrvatski financijski sektor spada među najrazvijenije među tranzicijskim zemljama, podaci su iz danas predstavljenog posebnog izdanja Privrednog vjesnika, publikacije "Financijska industrija 2006".
Tako je Hrvatska među njima na prvom mjestu prema kreditima, koji su dosegnuli 73 posto vrijednosti BDP-a, ali i depozitima, koji su na razini 67 posto vrijednosti BDP-a.
Snažan rast kreditiranja u Privrednom vjesniku očekuje i u narednim godinama, dok već usporeni trend rasta depozita pripisuju izuzetno dinamičnom rastu fondovske industrije, kao sve privlačnije alternative 'klasičnoj' štednji.
Tako je bankovni sektor lani rastao po stopi od 17,2 posto, dok je imovina primjerice otvorenih investicijskih fondova skočila za čak 78 posto.
Intenzivan rast fondova doveo je tako i do promjene u strukturi financijskog sektora prema imovini. Tako je udio banaka u ukupnoj imovini financijskog sektora lani iznosio 76 posto, a prije svega četiri godine 88 posto. Istodobno je udio investicijskih fondova porastao s 3,2 posto, koliko je iznosio 2003. godine, na oko 11,5 posto u prošloj godini, no u Privrednom vjesniku podsjećaju kako se procjenjuje da je oko 80 posto fondovske industrije u vlasništvu banaka.
Uz analizu financijskog sektora, publikacija "Financijska industrija 2006". donosi i tradicionalnu rang ljestvicu banaka, na kojoj je, u odnosu na 2005. došlo do promjene na prvom mjestu mjereno osnovnim kapitalom.
Prva je sada Privredna banka Zagreb (PBZ), a slijedi ju prošlogodišnja 'predvodnica', Zagrebačka banka (ZABA).
Po drugim pokazateljima - aktivi, odobrenim kreditima, dobiti prije oporezivanja i ukupnoj štednji stanovništva, ZABA je na prvom je mjestu, a slijedi PBZ.
Treća na ukupnoj rang ljestvici je Raiffeisenbank Austria (RBA, a slijede Erste & Steiermaerkische bank (ESB), SG-Splitska banka i Hypo Alpe-Adria Bank.
Najviše kredita, zaključno sa zadnjim danom prošle godine, imala je ZABA, sa 43,71 milijardu kuna odobrenih kredita, koja ima i najveću štednju u iznosu od 31,86 milijardi kuna.
Slijedi PBZ koja je odobrila 37,4 milijarde kuna kredita, dok je štednja dosegnula 24,16 milijardi kuna. ESB ima ukupno 23 milijarde kuna odobrenih kredita i štednju od 13,2 milijarde kuna, dok RBA uz odobrenih 20,6 milijardi kuna kredita ima štednju od gotovo 10 milijardi kuna.
Pet vodećih banaka drži 72,91 posto ukupne aktive, ostvaruje 79,55 posto ukupne dobiti prije oporezivanja i zapošljava 65 posto od ukupno zaposlenih u bankarstvu.
|
|
Prvih pet osiguravatelja su pak Croatia osiguranje, Euroherc, Allianz i Jadransko osiguranje te Osiguranje Zagreb, dok su vodeće leasing kuće Hypo, Unicredit te Raiffeisen leasing. (H)
|
|
 |
|