26.02.2010.
DZS: Pad BDP-a u četvrtom kvartalu 4,4 posto
Prema prvoj procjeni, tromjesečni bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno je manji 4,4 posto, u odnosu na isto tromjesečje 2008. BDP je u cijeloj prošloj godini pao 5,8 posto, prve su procjene DZS-a
Prema prvoj procjeni, tromjesečni bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno je manji 4,4 posto u odnosu na isto tromjesečje 2008., objavio je u petak Državni zavod za statistiku. To je već četvrti kvartal zaredom kako bruto domaći proizvod slabi, no to je manji pad od očekivanja.
Devet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da je pad gospodarstva u tom tromjesečju iznosio između 4,5 i 6,3 posto. U prosjeku, očekivali su pad BDP-a od 5,3 posto.
Prva procjena Zavoda za statistiku pokazuje da je BDP u cijeloj 2009. realno manji za 5,8 posto u odnosu na 2008.
Pad BDP-a u četvrtom lanjskom tromjesečju je manji i od očekivanja analitičara Raiffeisen banke koji su prognozirali minus od 5,4 posto. Kako se pojašnjava u dnevnim RBA Analizama, "na usporavanje pada BDP-a je utjecala proslogodisnja baza jer je u zadnjem tromjesečju 2008. BDP ostvario rast od svega 0,2 posto na godišnjoj razini".
Iako još nisu poznata kretanja sastavnica BDP-a, analitičari ove banke navode da je osobna potrošnja ponovno najviše pridonijela padu BDP-a. No, manje nego prethodnih tromjesečja, s obzirom na bazni efekt (u zadnjem tromjesečju 2008. osobna je potrošnja pala 3,2 posto), ali i na pokazatelje iz realnog sektora.
Ključni su: pad trgovine na malo od 14,4 posto, stagnacija kreditne aktivnosti banaka, nastavak rasta potrošačkog pesimizma, rast nezaposlenosti i realni pad plaća. Osim toga, izgledno je i da su investicije nastavile padati obzirom na pad industrijske proizvodnje u četvrtom tromjesečju od 7,7 posto.
|
Na ublažavanje pada BDP-a djelovao je pak neto izvoz s obzirom da je i u četvrtom tromjesečju pad uvoza bio znatno veci od pada izvoza, kažu ekonomisti RBA. I dok se kretanja gore navedenih sastavnica mogu relativno dobro procijeniti pitanje ostaje kako se kretala državna potrošnja te zalihe, upozoravaju oni.
"U prvoj polovici ove godine očekujemo nastavak nepovoljnih trendova pošto će negativni trendovi na tržištu rada dosegnuti svoj vrhunac, a inozemna potražnja sama bez snažnih promjena u domaćem realnom sektoru nije dovoljna da podupre oporavak industrije i pokrene investicijski ciklus".
Analitičari banke upozoravaju da bez povećanja konkurentnosti rada - a najbrži put je smanjenje fiskalnog opterećenja dohotka zaposlenih - neće doći do povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka stanovništva i oporavka potrošnje. (Bankamagazin, Hina)
|
|
|
|