17.06.2010.
Švaljek: BDP će umjesto 0,7 posto pasti za jedan posto
Iako je krajem travnja Ekonomski institut još predviđao gospodarski pad u 2010. od 0,7 posto, visoki pad BDP-a u prvom tromjesečju od 2,5 posto i negativni ekonomski pokazatelji u drugom tromjesečju nagovješćuju da će ova godina za hrvatsko gospodarstvo biti teža od očekivanog, napomenula je Švaljek
Ekonomski institut uskoro će revidirati projekciju stope rasta BDP-a u ovoj godini, tako da će umjesto pada od 0,7 posto prognozirati pad od jedan posto, najavila je ravnateljica Instituta Sandra Švaljek na financijskoj konferenciji u organizaciji TEB-a.
Iako je krajem travnja Ekonomski institut još predviđao gospodarski pad u 2010. od 0,7 posto, visoki pad BDP-a u prvom tromjesečju od 2,5 posto i negativni ekonomski pokazatelji u drugom tromjesečju nagovješćuju da će ova godina za hrvatsko gospodarstvo biti teža od očekivanog, napomenula je Švaljek.
Ona vjeruje da će se stanje postupno poboljšavati tijekom drugog, trećeg i četvrtog tromjesečja, ali to se još neće odraziti na poboljšanje stope gospodarskog rasta, koja bi tek u 2011. trebala zabilježiti plus od 2,2 posto.
Globalne gospodarske projekcije pokazuju asimetričan oporavak u svijetu, pri čemu će gospodarstva Azije i SAD-a brže rasti, a europskih zemalja sporije.
Što se tiče zemalja iz našeg okruženja, brži oporavak mogu očekivati države koje svoj rast temelje na izvozu, kao Češka, Slovačka ili Mađarska, a u zemljama poput Hrvatske, s relativno niskim udjelom izvoza u BDP-u, oporavak će biti sporiji, ocijenila je Švaljek.
Na TEB-ovoj konferenciji pod nazivom "U očekivanju oporavka" raspravljalo se o tome koliko bi Vladin program gospodarskog oporavka mogao utjecati na zaustavljanje negativnih trendova i osiguranje dugoročnog rasta.
Savjetnik Predsjednika Republike za gospodarstvo Boris Cota naglasio je potrebu političkog konsenzusa oko programa, jer koja god politička opcija će ga provoditi, bit će izložena kritici.
Uz načelnu podršku, kritičan prema programu bio je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić koji je ponovno zamjerio da programu nedostaju mjere za podizanje proizvodnje.
Pozitivno je što se mjerama nastoji smanjiti potrošnja, ali nama nedostaju proizvodi koji će potaknuti razvoj i ulaganja, ističe Jurčić.
Zabluda je da se možemo razviti uz pomoć stranih investicija - domaće investicije iznose oko 80 milijardi kuna godišnje, a strane samo dvije-tri milijarde, napominje Jurčić. (Bankamagazin)
|
|
|
|