02.04.2012.
DZS: U 2011. stopa rasta BDP-a nula posto
Hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u prošloj godini zabilježio nultu stopu rasta, objavio je danas Državni zavod za statistiku u procjeni tromjesečnog obračuna BDP-a.
DZS je objavio procjenu za četvrto tromjesečje te revidirane procjene BDP-a za prva tri tromjesečja prošle godine, a ta je revizija uslijedila nakon revizije podataka o robnoj razmjeni u 2011.
Tako podatak o BDP-u u cijeloj prošloj godini pokazuje da je riječ o nultoj stopi, dok je prva procjena DZS-a, objavljena krajem veljače, pokazivala rast za 0,2 posto.
Prema danas objavljenim revidiranim procjenama, hrvatski je BDP u prvom tromjesečju prošle godine realno pao za 1,0 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, što je 0,2 postotna boda veći pad u odnosu na ranije podatke koji su govorili o padu za 0,8 posto.
Revidirana procjena za drugo tromjesečje 2011. je rast BDP-a za 0,4 posto, što je upola manje od ranije objavljenog podatka o rastu za 0,8 posto, dok je jedino revidirani podatak za treće tromjesečje o rastu za 0,7 posto isti kao i ranije objavljeni podataka.
U četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno pao za 0,4 posto u odnosu na četvrti kvartal 2010. godine, što je veći pad u odnosu na prvu procjenu pada od 0,2 posto.
Najnoviji podaci DZS-a ukazuju da hrvatsko gospodarstvo stagnira. Oni upućuju na to da u Hrvatskoj nema oporavka, te da zemlja ima zaista duboke strukturne probleme, koji su dodatno podržani nepovoljnom situacijom u okruženju, ocjenjuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Ističe kako je situacija u domaćem gospodarstvu primarno loša zbog unutarnjih čimbenika - niske konkurentnosti i niske vrijednosti izvoza.
|
Napominje i kako korekcija BDP-a na nula posto potvrđuje da oporavak hrvatskog gospodarstva izostaje i treću godinu za redom.
Naime, BDP je u 2009. u odnosu na 2008. pao za 6 posto, a pad je 2010. u odnosu na 2009. iznosio 1,2 posto.
Podaci prema potrošnoj strani BDP-a pokazuju da je u prošloj godini blago pozitivan doprinos došao od vrlo blagog rasta osobne potrošnje (za 0,2 posto u odnosu na 2010.) te bržeg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (izvoz roba i usluga porastao je za 2,2 posto, dok je uvoz istodobno rastao za 1 posto).
"Blage stope rasta osobne potrošnje nisu posljedica rasta raspoloživog realnog dohotka već izuzetno niske baze i vrlo vjerojatno prelijevanja pozitivnih učinaka dobrih rezultata iz turizma. S druge strane bitno je oslabio pozitivan doprinos neto izvoza u usporedbi s 2010 godinom, prvenstveno uslijed pogoršanih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Međutim, izvoz usluga (odnosno rast prihoda od turizma) ublažio je nepovoljne trendove", napominju analitičari Raiffeisen Consultinga.
Dodaju kako je najveći pad očekivano došao od bruto investicija u fiksni kapital koje su, uz razmjerno snažan pad od 7,2 posto, i treću godinu (odnosno već 12-to tromjesečja) u dubokoj recesiji.
Državna je potrošnja zabilježila blagi realni pad od 0,2 posto nastavljajući, napominje Zrinka Živković Matijević, prilagodbu krizi u gospodarstvu.
Podaci DZS-a pokazuju da je bruto dodana vrijednost (BDV) u prošloj godini također zabilježila stopu od nula posto.
Najveći negativan doprinos i nadalje dolazi od građevinarstva koje bilježi pad treću godinu za redom i u 2011. u odnosu na 2010. pad iznosi 9,3 posto.
Pad BDV-a i nadalje bilježe i rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom i to za 0,9 posto, prijevoz, skladištenje i veze za 1,7 posto, te poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo za 2,8 posto.
Rast BDV-a u 2011. u odnosu na 2010. zabilježen je kod hotela i restorana za 4,4 posto, financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga za 2,3 posto, trgovine na veliko i malo za 0,9 posto te javne uprave i obrane, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb za 0,5 posto. (H)
|
|
|
|