29.02.2008.
UniCredit: U 2008. stopa rasta hrvatskog gospodarstva 4,3 posto
Prosječna godišnja stopa inflacije bit će na razini 6,2 posto, a u 2009. će se spustiti na 3,5 posto, predviđaju u UniCreditu
Hrvatsku ekonomiju u 2008. godini karakterizirat će viša stopa inflacije i umjereniji gospodarski rast, na razini od 4,3 posto, što je vrlo blizu stopi gospodarskog rasta koja je za Hrvatsku dugoročno održiva, procjenjuju analitičari talijanske bankarske grupacije UniCredit, u čijem je sastavu i Zagrebačka banka.
Analitičari UniCredit Grupe tako u svojo kvartalnoj makroekonomskoj analizi prognoziraju da će u Hrvatskoj prosječna godišnja stopa inflacije u 2008. biti na razini 6,2 posto, a 2009. se spustiti na 3,5 posto.
Stopu gospodarskog rasta u ovoj godini očekuju pak na razini od 4,3 posto, a u 2009. na 4,5 posto, dok se stopa nezaposlenosti u 2008. prognozira na razini od 9,1 posto, a iduće godine od 8,7 posto.
U dijelu analize koji se odnosi na globalno okruženje analitičari UniCredita ocjenjuju, pak, kako je ono trenutno karakterizirano povećanom neizvjesnošću, zaoštrenim uvjetima financiranja te nižim gospodarskim rastom u SAD-u i eurozoni.
Dodaju kako bi globalno okruženje moglo imati utjecaja i na kretanja u središnjoj i istočnoj Europi, upravo zbog zaoštravanja uvjeta kreditiranja i smanjenja potražnje u eurozoni, no ipak drže kako će se regije vjerojatno uspješno nositi s novim izazovima.
U ocjeni stanja u Hrvatskoj navode da značajan utjecaj na ekonomska kretanja još uvijek imaju mjere HNB-a usmjerene na ograničavanje kreditne aktivnosti, sada u uvjetima jakih inflatornih pritisaka, što će znatno smanjiti realni rast kreditiranja.
"Ukoliko porast plaća bude zadržan u okvirima rasta proizvodnosti, trenutni inflatorni pritisci s vremenom bi trebali oslabiti", navode se riječi glavnog ekonomista Zagrebačke banke Gorana Šaravanje, jednog od autora ove analize.
Šaravanja ocjenjuje i da bi jačanje kune i ograničavanje rasta kredita trebali dovesti do smanjenja udjela vanjskog duga u BDP-u, a da bi sporiji ovogodišnji rast trebao rezultirati i u nešto manjem deficitu tekućeg računa platne bilance.
"Premda Vlada očekuje fiskalni deficit od 2,3 posto BDP-a, što je ista razina kao i u prošloj godini, još važniji bi bili eventualni reformski zahvati koji bi doprinijeli dugoročnoj stabilnosti javnih financija i omogućili brži ulazak u EU", kaže Šaravanja. (Bankamagazin)
|
|
|
|