08.06.2011.
Švaljek: U 2011. rast 1,3 posto, a u 2012. 2,4 posto
Prošle je godine, u usporedbi s 2009., tisuću najvećih hrvatskih tvrtki ostvarilo 2 posto veći prihod, 34 posto veću neto dobit, ali se i broj zaposlenih smanjio za 9.200 ljudi
Nakon 2010., druge godine zaredom u kojoj je zabilježen gospodarski pad koji je iznosio 1,2 posto i koju je obilježio program gospodarskog oporavka, u 2011. se očekuje rast gospodarstva 1,3 posto, a u 2012. godini 2,4 posto. Potrošačke cijene ove će godine rasti 2,7 posto, a u idućoj godini 1,9 posto.
To je među ostalim na dodjeli Fininih nagrada Zlatna bilanca u srijedu najavila ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, napomenuvši kako su ove prognoze optimističnije od onih koje je za Hrvatsku iznijela Europska komisija - 1,1 posto rasta u 2011. i 2 posto u 2012.
"Ove projekcije ukazuju na slab potencijal rasta hrvatskog gospodarstva. Niže stope rasta od Hrvatske imat će samo neke periferne zemlje EU, dok se istodobno u EU očekuje rast od 1,8 posto, a u istočnoj Europi i više. Ipak ohrabruje što i u 2010. ima mnogo onih koji su usprkos krizi dobro poslovali. U usporedbi s 2009. tisuću najvećih hrvatskih tvrtki ostvarilo je 2 posto veći prihod, 34 posto veću neto dobit, ali se i broj zaposlenih smanjio za 9.200 ljudi", kazala je Švaljek.
Govoreći o razlozima izostanka učinaka programa gospodarskog oporavka na oživljavanje gospodarstva, Švaljek je podsjetila na percepciju javnosti da je program došao kasno, čak godinu dana nakon početka recesije. Dodala je i da se "o glavu se obilo" odgađanje strukturnih reformi.
"Odustalo se od promjena radnog zakonodavstva, propustila se provesti konsolidacija javnih rashoda kao i potpuna primjena OIB-a kao sredstva ciljane socijalne politike, nije došlo do privatizacije društava u državnom vlasništvu, niti je proveden teritorijalni preustroj zemlje, a nisu postignuti ni veći financijski učinci u zdravstvenoj reformi", nabrojila je Švaljek. Upozorila je kako je za provođenje mjera teško dobiti politički konsenzus i unutar vladajuće koalicije, a pogotovo izvan nje.
"Kod provođenja mjera na vidjelo su izašle slabosti vođenja javnih politika, kao i činjenica da se nedovoljno pozornosti posvećuje javnim raspravama", kazala je ravnateljica Ekonomskog instituta. Švaljek je uz ostalo upozorila na potrebu daljnjeg smanjenja javnih rashoda, svrsishodnog trošenja novca, kao i boljeg nadzora društava u državnom vlasništvu. (Bankamagazin)
|
|
|
|