30.01.2008.
Proračunski deficit u 2007. - 2,3% BDP-a
Preliminarni podaci pokazuju da je lanjski proračunski deficit niži nego prvotno prognoziranih 2,6%
Proračunski bi deficit u 2007. godini, umjesto prvotno prognoziranih 2,6 posto, prema preliminarnim podacima s kojima raspolaže Ministarstvo financija, mogao iznositi 2,3 posto BDP-a, kazao je u srijedu na predstavljanju Tranzicijskog izvješća Europske banke za obnovu i razvoj državni tajnik Zdravko Marić.
Govoreći o ostalim makroekonomskim i fiskalnim pokazateljima Hrvatske, Marić je naglasio kako je izvršna vlast svjesna rasta inflacije koja je lani iznosila 2,9 posto, ali je zabrinjavajući njen trend pred kraj godine kada je u prosincu dosegla čak 5,8 posto na godišnjoj razini.
«Inflacija nije problem samo naše zemlje i ona je kod nas u usporedbi s nekim novim članicama EU još i niska», kazao je. Cjelogodišnji gospodarski rast, napomenuo je također Marić, iznosio je šest posto.
U ovoj će godini najveće izazove Hrvatskoj predstavljati rast cijena nafte, povećanje kamatnih stopa, turbulencije na svjetskim tržištima i usporavanje gospodarskog rasta u svim važnijim trgovinskim partnerima.
Država je, međutim, odlučna u namjeri daljnje fiskalne konsolidacije, smanjenju duga države te nastavku privatizacije, reforme pravosuđa i borbi protiv korupcije.
Glavna ekonomistica EBRD-a za Hrvatsku, Helena Schwieger, također je iznijela prognoze o cjelogodišnjem gospodarskom rastu Hrvatske koji se slažu s prognozama Ministarstva financija.
Za razliku od prvotno prognoziranih 5,5 posto, EBRD sada ocjenjuje kako je gospodarski rast u prošloj godini iznosio 6,0 posto.
«Ovakav trend neće se nastaviti u ovoj godini», napomenula je Schwieger.
EBRD je tranzicijsku ocjenu Hrvatske za 2007. godinu podigao za jednu razinu te se ona sada nalazi na 3- pri čemu je najviša ocjena 4+. Bolju ocjenu Hrvatska ima zahvaliti, među ostalim, uvođenju HITROreza te jačanju antimonopolske agencije.
«Najveći izazovi Hrvatske u budućnosti su daljnja privatizacija i restrukturiranje državne imovine, smanjenje udjela države u gospodarstvu i poboljšanje poslovne klime, te fiskalna konsolidacija», zaključila je Schwieger.
|
Predstavljeni su također i rezultati ankete koju je EBRD proveo u 29 zemalja regije na 29.000 ispitanika u 2006. godini.
Većina hrvatskih građana u tom se izvješću izjasnila da su zadovoljniji sadašnjim životom nego onim 1989. godine, odnosno na početku tranzicije.
Želja je većine da Vlada više ulaže u zdravstvo i obrazovanje, a u tim su sektorima ujedno uočeni i najveći problemi s korupcijom.
EBRD je od 1994. godine u Hrvatsku uložila 1,7 milijardi eura, a u prošloj je godini pokrenuto sedam novih projekata, među ostalim prvi je puta uloženo u turizam odnosno u Jadranske luksuzne hotele Gorana Štroka.
U budućnosti EBRD će se, prema riječima direktorice za Hrvatsku Charlotte Ruhe, usredotočiti na financiranje javnih usluga, municipalne infrastrukture te na mala poduzeća, a zainteresiran je i za financiranje komercijalnih nekretnina izvan Zagreba. (Bankamagazin)
|
|
|
|