04.05.2010.
Škegro: Hrvatska je zemlja promašenih investicija
Hrvatska hitno mora utvrditi listu prioritetnih projekata za investiranje, rangiranih po ekonomskim, a ne političkim kriterijima, upozorio je premijerkin savjetnik Borislav Škegro na Šestoj godišnjoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina
U sljedeće dvije godine cijene stanova trebale bi nastaviti lagani pad, potražnja za stambenim kreditima ostat će slaba, a tržište nekretnina u tom razdoblju ne će doživjeti ponovni procvat, složili su se ekonomisti Borislav Škegro, Marko Škreb i Ljubo Jurčić u utorak na otvaranju Šeste godišnje međunarodne konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina.
Na početku skupa o nekretninama koji će u dva dana predstaviti preko 70 predavača, bilo je više riječi o problematičnom hrvatskom gospodarstvu i izgledima za oporavak.
Premijerkin savjetnik Škegro, govoreći o Programu gospodarskog oporavka, upozorio je još jednom da su ključne mjere srednjoročne i dugoročne te da "rasta nema preko noći na bezbolan način".
Naime, problemi su generirani u proteklih 20 godina, kriza ih je samo izvela na površinu. Tako će se gospodarske mjere za oporavak morati provoditi kroz mandate nekoliko budućih hrvatskih vlada kako bi se riješili nagomilani strukturni problemi, stvorilo konkurentno gospodarstvo i omogućio rast, najavio je jedan od autora vladinog Programa.
Kao problem broj jedan, Škegro ističe promašeno i stihijsko investiranje pa naglašava da će morati doći do velikih promjena u potrošnji i investicijama te da je najvažnije da vladine mjere eliminiraju ogromne birokratske prepreke za ulagače.
Smatra da Hrvatska hitno mora utvrditi listu prioritetnih projekata za investiranje, rangiranih po ekonomskim, a ne političkim kriterijima, kako bi se mogla provesti javna rasprava o njihovoj poželjnosti.
Stihijsko investiranje, kaže Škegro, je prisutno i danas, a najgori je primjer bio ekonomski neisplativo ulaganje u gradnju autocesta.
"Imamo autoceste po najvišim europskim standardima, a ima puno dionica na kojima uopće nema prometa i ekonomski su neisplative", naveo je Škegro te dodao kako država nema ono što ozbiljne kompanije zovu "pipeline" tj. listu investicijskih projekata rangiranih po ekonomskim kriterijima.
"Ministarstva imaju različite projekte, od gradnje cesta do škola i bolnica, ali te projekte nitko nije pokušao rangirati, barem kroz elementarnu 'cost benefit' analizu", objašnjava Škegro.
Zaključuje da u ovom trenutku država mora financijski srediti samu sebe odnosno dovesti u red javne financije, odustati od svih velikih investicija i stvoriti stimulativne uvjete za investiranje privatnog sektora. Primjerice, ulagati u energiju odnosno hidroelektrane trebaju privatne kompanije, a ne da se to očekuje od neefikasnog i oslabljenog HEP-a.
|
Za ekonomista Ljubu Jurčića prioritet je rješavanje problema od nacionalnog interesa, a to su brodogradnja, željeznica, HEP odnosno energija te Podravka.
Obveza države je, smatra Jurčić, da podigne infrastrukturu i da proizvede dovoljno energije za svoje potrebe, ali i da se općenito pozabavi strukturom investicija. "Problem građevinskog sektora postaje politički problem jer je neutemeljeno i prebrzo narastao na preko sto tisuća zaposlenih, a danas realno može zapošljavati maksimalno 50 tisuća ljudi", kazao je Jurčić.
On, kao i premijerkin savjetnik, zagovara brzu privatizaciju tvrtki u kojima država ima manjinski udjel. Država bi po sistemu 'daj što daš' trebala riješiti prodaju poduzeća u kojima ima udjele do 25-30 posto, smatraju dvojica ekonomista.
Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) Marko Škreb naglašava kako je za Hrvatsku presudna fiskalna disciplina jer smo na granici pozitivnog kreditnog rejtinga, a vanjsko zaduživanje nakon fijaska Grčke postalo je sve nepovoljnije.
Posebno je pozitivnim ocijenio reforme smanjenja rashoda i donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti što Hrvatskoj, prema njegovom mišljenju, može pomoći da ne završi kao Grčka.
Premijerkin savjetnik Škegro je govoreći o javnom i vanjskom dugu Hrvatske upozorio da kod malih država nema bitne razlike u te dvije vrste duga jer strani kreditori u slučaju sloma privatne kompanije računaju da će država pokriti njihove dugove.
Analizirajući cijene na tržištu stanova, glavni ekonomist PBZ-a je kazao kako su one, prema podacima HNB-a za drugi lanjski kvartal, pale 5 posto te da njihov pad u usporedbi s padom u baltičkim zemljama (do 50) signalizira da u Hrvatskoj nije bilo velikog 'nekretninskog balona'.
"Čini se da su cijene nekretnina u Hrvatskoj proteklih godina rasle realnije nego što je to u drugim zemljama regije pa zato u aktualnoj krizi manje padaju", zaključio je Škreb. (Bankamagazin)
|
|
|
|