19.08.2009.
Banke i javnost: Za što manje štete
Kad mediji prenesu poruku o lošim kreditima počinju sudjelovati u priči o problematičnim dužnicima, potencijalnim gubicima i stabilnosti naših banaka. To ne mora uvijek biti samo gola informacija, nego avantura s posljedicama
Sad sve ovisi o našim bankama. Više nije toliko bitan svijet s eventualno nekim novim Lehman Brothersom, niti je presudno to što domaće gospodarstvo prestaje disati.
Nelikvidnost poduzeća, njihovi dugovi, otkazivanja poslova i otpuštanja ljudi – sve to do pojedinačnih bankrota - nije kraj svijeta ako banke mogu podnijeti udar krize i bankarski sustav uspije zadržati ono najvažnije – stabilnost.
Analize iz publikacije Financijska stabilnost koju je HNB objavila u utorak ukazuju da se teret krize upravo prebacuje na banke koje broje sve više nenaplativih kredita i spremaju sve veće rezervacije.
Rast loših kredita tek ih čeka (poznata stvar, tako je i širom svijeta gdje problemi s naplatom eskaliraju upravo ove i sljedeće godine), logično je da će biti gubitaka (podacima o njima zapravo su puno relevantniji od statistike o lošim kreditima) i sve je uredu ako to sustav može podnijeti.
HNB-ovi stručnjaci kažu da može i na dva scenarija (podnošljivijem i tzv. šok scenariju) pokazuju da je bankarski sektor otporan na ovu krizu.
Oni računaju da će udar recesije na banke kulminirati narednih mjeseci, ali pogoršanje kvalitete aktive banaka neće poljuljati stabilnost sustava. To je i glavna poruka – sustav će ostati stabilan, kapital nije ugrožen.
Pojedine će banke imati više problema, one izloženije rizičnim klijentima, bez dovoljnog kapitala i bez vlasnika koji može uskočiti – ali ako će cijenu platiti samo oni koji su najlošije karike ni to nije kraj svijeta.
Uostalom, HNB-ova publikacija je svojevrsno upozorenje svima nama, pa i onima koji se mogu prepoznati kao najslabije karike.
Upozorenje je čitavoj javnosti koja treba i ima pravo znati kako stvari stoje – jesmo li ove godine na minus 5% (BDP-a) i koliko još propadamo, tonemo li dalje ili, evo, oporavak samo što nije započeo. A kad priča dolazi iz HNB-a onda se u to vjeruje.
Kad HNB kaže da su "skriveni loši krediti opasnost za profitabilnost i stabilnost domaćih banaka" - onda je zaista tako.
Kad mediji takvu poruku prenesu počinju sudjelovati u čitavoj priči o lošim kreditima jer to nije samo gola informacija (svi mi novinari lijepimo se na loše kredite i znamo da se to štivo čita). Kad objave da je zapravo riječ o "tempiranoj bombi" tog su se trena upustili u avanturu s posljedicama.
|
Mogu li takve informacije i zaključci utjecati, možda, na kamate (ionako su visoke), na štediše (lako ih je uznemiriti), hoće li se zabrinuti investitori (brzo se predomisle).
Ne treba preuveličavati snagu naših riječi, ali ne treba to ni podcijeniti. Posebice kad su banke u pitanju – a i naše iskustvo sa nekadašnjim bankarskim krizama i strahom štediša nije valjda zaboravljeno.
HNB je otvoreno govorio o problemima (nenaplativi krediti rastu), ukazao je na moguće posljedice (povećavaju se rezerviranja, bit će gubitaka u bankama) i uz velike ograde (šokscenarij polazi od pada BDP-a većeg od 5% i 10-postotne deprecijacije kune) zaključio da neke banke ne bi bile otporne na sve to, ali da stabilnost sustava nije upitna.
Koristili su neke povijesne podatke iz ranije bankarske krize, napominjući da se u međuvremenu počelo bolje upravljati rizicima, da su se promijenili vlasnici, regulativa... sve su to ograde koje treba uzeti u obzir jednako koliko i konstataciju kako reprogramiranjem kredita banke mogu odgoditi njihovo svrstavanje u nenaplativa potraživanja.
Kako takve poruke javnosti prenijeti pravilno i jasno, informirati i upozoriti, bez navođenja na krivi trag i eventualne štete. To zaista nije lako osim ako bi samo prepisali HNB-ove poruke, uz rizik da većina prosječnih čitatelja neće ulaziti u detalje pa im takve informacije neće niti značiti ništa.
Možda je "najpravednija" gruba varijanta koja može glasiti ovako: I ova kriza mora imati svoje žrtve, ali je za Hrvatsku najvažnije da iz te krize izađe sa stabilnim bankarskim sustavom. (Bankamagazin)
|
|
|
|