20.04.2010.
Nema cjelovite porezne reforme
Smanjenje doprinosa bilo bi puno korisnije nego promjena visine i broja poreznih stopa, slažu se Zdeslav Šantić iz SG Splitske banke i Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen Consultinga
Najveći nedostatak mjera za oporavak gospodarstva koje je Vlada predstavila u ponedjeljak je činjenica da ne postoji prijedlog sveobuhvatne reforme poreznog sustava, koji je u proteklom desetljeću zabilježio brojne izmjene koje su značajno promijenile njegove prvotne karakteristike, izjavio je za www.banka.hr glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić.
Dodaje kako se porezni sustav do sada uglavnom promatrao kao "način punjenja proračuna“, a ne kao važan instrument gospodarske politike.
Također mjerama nedostaje prijedlog uvođenja poreza na imovinu i kapitalnu dobit, koji je u sadašnjim uvjetima ključan za porezno rasterećivanje rada te pravednije porezno opterećenje, kaže Šantić.
No, pritom treba imati na umu upozorenja na probleme u provedbi uvođenja poreza na imovinu i kapitalnu dobit.
Naime, neki analitičari objašnjavaju kako sam propis nije problem, no treba vjerojatno čekati još oko dvije godine koliko se procjenjuje da je potrebno za povezivanje zemljišno-knjižnih odjela (gruntovnice) s OIB-om.
Vlada jučer predloženim mjerama namjerava ostvariti porezno rasterećenje građana i veće plaće. Predloženo je uvođenje tri stope poreza na dohodak od 12, 25 i 40 posto, umjesto dosadašnje četiri koje iznose 15, 25, 35 i 45 posto. No, kako nisu navedeni rasponi na koje bi se stope odnosile još je sve na razini nagađanja.
"Prihode od poreza na dohodak središnja država dijeli s jedinicama lokalne samouprave i upravo je on, uz prirez, njihov najznačajniji izvor prihoda. Stoga će i smanjeni priljev od tog poreza najviše pogoditi lokalne jedinice", kaže Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Dodaje kako će to smanjenje zahvatiti sve slojeve zaposlenih, jer će povećati raspoloživi dohodak, ali se pravi utjecaj na povećanje osobne potrošnje može očekivati tek s stabilizacijom i oporavkom na tržištu rada.
|
Cijena rada opterećena je visokim doprinosima
"Puno veće koristi postigle bi se smanjenjem doprinosa nego promjenom visine i smanjenjem broja poreznih stopa", istaknuo je glavni ekonomist SG Splitske banke, a istog je mišljenja i Živković-Matijević.
Naime, brojne međunarodne studije ukazale su da opterećenje poreza na dohodak nije preveliko u usporedbi sa sličnim zemljama, već da problem leži u prevelikim doprinosima.
Šantić pojašnjava kako bi smanjenje doprinosa vjerojatno imalo puno veći utjecaj na rast konkurentnosti radne snage tj. smanjenje troškova rada u radno-intenzivnim djelatnostima poput tekstilne i drvoprerađivačke industrije.
Uz to, smanjenje doprinosa bi dodatno motiviralo kreatore gospodarske politike da ubrzaju nužne reforme u mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom sustavu.
Prikupljeni doprinosi moraju se koristiti upravo za one namjene za koje su prikupljeni, a porezi za bilo koji drugi proračunski rashod, pa je Vladi bilo lakše rasteretiti plaće smanjenjem poreza, kaže Živković Matijević.
Navedene će promjene vjerojatno rezultirati i daljnjim povećanjem progresivnosti poreza na dohodak, što djeluje demotivirajuće i na poslodavce i na zaposlenike, zaključio je Šantić. (Bankamagazin)
|
|
|
|