18.02.2009.
Rohatinski: Obrana tečaja je prioritet stabilnosti zemlje
Stabilnost financijskog sustava imperativ je održavanja normalnog ekonomskog života u zemlji što podrazumjeva stabilnost tečaja, naglasio je guverner HNB-a
Bez obzira na ino-vlasnike banaka u Hrvatskoj riječ je o hrvatskim bankama koje moraju voditi računa o stanju ekonomije u zemlji svojih komitenata i financijskom sustavu. Taj interes mora biti dominantan u odnosu na interese matičnih banaka opterećenih gubicima, istaknuo je guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Dodao je kako je stabilnost financijskog sustava imperativ održavanja normalnog ekonomskog života u zemlji što podrazumjeva stabilnost tečaja.
Banke su pokušale ostvariti slučaj bez presedana uvjetovavši kreditiranje države pritiskom Vlade na HNB, rekao je Rohatinski.
Naime,krajem siječnja konzorcij hrvatskih banaka je prilikom ponude za aranžiranje dugoročnog deviznog financiranja Ministarstvu financija u iznosu od 500 milijuna eura, taj kredit uvjetovao s nekoliko zahtjeva.
Banke su naime postavile četiri zahtjeva: ukidanje ograničenja kreditnih plasmana, odnosno praćenje ograničenja kreditnih plasmana po originalnim valutama; vraćanje kunskog dijela devizne obvezne pričuve sa 75% na 50%, osiguranje da kamata na tržištu novca ne prelazi 10% sedam dana uzastopno, te usklađen mehanizam kontrole tečaja s HNB-om.
Guverner se tada osvrnuo na svaki od navedenih zahtjeva.
Prvi zahtjev odnosio se na rast plasmana banaka. U uvjetima otežanog inozemnog zaduživanja nema smisla inzistirati na postojećim limitima zbog kojih bi banke mogle prestati s kreditiranjem.
No, krajem siječnja ove godine u odnosu na prosinac 2007. ukupan plasman banaka građanima i poduzećima bio je veći 11,2 %, a kako je limit rasta plasmana 13 %, znači da su banke u siječnju imale dovoljno sredstava za normalni rast kredita, zaključio je Rohatinski.
No, problem je u valutnoj klauzuli kredita, upozorio je guverner, pa svaka značajnija deprecijacija kune povećava nominalnu vrijednost kredita, odnosno smanjuje limite banaka.
Kod indeksacija u eure, to nije slučaj jer je kuna u proteklih 13 mjeseci u odnosu na euro deprecirala svega 0,7%. Problem je deprecijacija kune u odnosu na švicarski franak u iznosu od 12,3% zbog čega su bankama s velikim udjelom kredita indeksiranim na švicarce ukupni plasmani narasli.
|
Iako smo još 2006. i 2007. upozoravali banke, a onda i javnost, na rizike švicarca, to nije imalo odjeka, rekao je Rohatinski.
Kamate takvih kredita bile su niže u odnosu na druge, pa je potražnja za njima rasla. Kako su se sada otplate kredita vezanih na švicarce povećale, javila se želja da se to ublaži na drugi način: ukidanjem ograničenja plasmana i praćenjem kredita po originalnim valutama.
Mi smo upozoravali na rizik i banke su za njega znale pa HNB o tom pitanju ne želi ništa učiniti, odlučno je rekao Rohatinski.
Što se dakle prvoga zahtjeva tiče, HNB ne smatra da je ograničenje ukupnih plasmana problem, ukoliko je tečaj stabilan.
Izgleda da poslovne banke tako ne misle i zato se posljednjih dana spominje deprecijacija tečaja kune, objasnio je guverner. Jer, ako je deprecijacija neminovna, onda će zadržavanje limita plasmana zaista izazvati kreditni slom.
Drugi i treći zahtjev odnose se na povećanja kunske likvidnosti, no u pozadini je želja banaka da HNB svojom emisijskom aktivnošću osigura dodatni novac za rast plasmana banaka, iako visoka kunska likvidnost ima izravan utjecaj na deprecijaciju tečaja.
Posljednji zahtjev za usklađenim djelovanjem HNB i banaka svodio bi se na sporazum po kojem bi HNB na kraju svakoga dana zatvarala neto kratku poziciju banaka po unaprijed dogovorenom tečaju isključivo iz deviznih rezervi. Dakle, banke bi hedgirale na HNB, a kako bi to utjecalo na tečaj, na to HNB ne može pristati, rekao je guverner. (Bankamagazin)
|
|
|
|