04.08.2009.
Tečaj kune stabilan bar do jeseni
Analitičari očekuju da će kuna godinu završiti negdje između 7,45 i 7,75 u odnosu na euro
Za razliku od prijašnjih godina, ovo ljeto nije došlo do značajnijeg klizanja tečaja kune, odnosno do jačanja eura. Nakon što je prošle godine morala nekoliko puta reagirati kako bi obranila tečaj od prevelikog pada, Hrvatska narodna banka ovoga ljeta nije uopće morala intervenirati.
Kako kaže analitičar Zagrebačke banke Goran Berić*, tečaj je visok zbog makroekonomske situacije, odnosno lošeg stanja javnih financija.
Hrvoje Jozanović, fond menadžer u PBZ Investu, kaže kako turisti, iako je turistička sezona bolje od očekivanja, izgleda troše manje, pa je i priljev eura manji.
Banke i drugi sudionici na tržištu kupovinom eura u ovom trenutku produžuju svoje devizne pozicije, što bi moglo spekulativno dovesti do rasta tečaja.
Berić napominje kako su Hrvatska i Bugarska jedine zemlje u regiji u kojima nije došlo do značajnijeg klizanja tečaja, te ističe procjenu glavnog ekonomskog analitičara Zabe, Gorana Šaravanje, da bi tečaj kune u odnosu na euro do kraja godine mogao doći na 7,75.
Hrvoje Jozanović ističe, međutim, kako se nema odakle pojaviti velika potražnja za eurima. Do sada je to bilo plaćanje uvoza, no on je zbog krize značajno pao.
Što se, pak, države tiče, ona će svoje potrebe za eurima za plaćanje inozemnih dugova zadovoljiti preko HNB-a, a ne na tržištu, kaže Jozanović.
Stoga on rast tečaja do kraja godine procjenjuje na puno nižu razinu od Berića – 7,45 kuna za jedan euro. Dodaje i da će HNB reagirati bude li euro narastao preko 7,5 kuna.
Istovremeno, analitičari JPMorgan Chase & Co. procijenili su kako bi euro uskoro mogao doseći razinu od 1,472 dolara. U ponedjeljak je već na tržištu novca euro vrijedio 1,4445 dolara, što je najviša razina od 18. prosinca prošle godine.
Hrvoje Jozanović kaže kako tečaj eura prema dolaru ne utječe značajnije na promjenu tečaja eura i kune. Pad vrijednosti dolara u odnosu na euro mogao bi dovesti do pada dolara u odnosu na kunu, ali ne i na rast eura, drži analitičar PBZ Investa.
Jačanje eura dovelo bi, jasno, do problema s otplatama kredita građana. Povećanje tečaja od jedan posto na godišnjoj se razini osjeti više nego promjena kamata, kaže Berić.
Povećanje rata kredita može dovesti do toga da ih dio zajmoprimaca neće više moći plaćati, što će loše utjecati na poslovanje banaka, a time i na poskupljivanje kredita, što dovodi do spirale neplaćanja, kaže Jozanović.
Berić napominje i kako spekulacije oko pada kune izaziva i negativan utjecaj na tržište kapitala. Iako su se strani investitori već povukli s hrvatskog tržišta, povećani tečajni rizik mogao bi ih uvjeriti da još nije vrijeme za povratak.
*Stavovi Gorana Berića nisu nužno službeni stavovi Zagrebačke banke (Bankamagazin)
|
|
 |
|