16.09.2006. (Ljubica Gatarić)
Euro na 7,43, rata kredita viša i 100 kuna
Tržište je burno reagiralo na posljednje odluke guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. Tečaj je tijekom četvrtka porastao iznad 7,43 kune za euro, a u petak se stabilizrao na 7,41. Nakon takva zbivanja na tržištu novca, od danas se primjenjuje srednji tečaj HNB od 7,40 kuna za jedan euro, s tim što analitičari oprezno najavljuju da će nacionalna valuta slabjeti i dalje.
Lažna kunska štednja
To, dakako, donosi više rate kredite većini čije su obveze vezane uz devizne klauzule. Na 600 eura mjesečne rate kredita, trenutačno bi trebalo uplatiti oko 100 kuna više nego na proljeće kad je kuna bila najjača. Posljednji se put tečaj probio iznad 7,40 prije godinu dana.
Najnovija kretanja vezana su uza proširenje obvezne pokrivenosti deviznih obveza banaka likvidnim sredstvim i na veći dio kunskih depozita. Ta će intervencija izvući iz poslovnih banaka između jedne i jedne i pol milijarde eura gotovine, koje će bankari morati izdvojiti na posebne račune u inozemstvu kao vlastite rezerve, i neće ih moći plasirati u kredite. Centralna je banka otkrila da banke lažno prikazuju devizne kredite i depozite kao kunske te na taj način izbjegavaju dodatne obveze, koje se odnose na poslove s valutnim klauzulama.
"Nismo očekivali toliki rast tečaja, priznao je Hrvoje Dolenec, analitičar Raiffaisen banke, koji se nada da će zbivanja od kraja ovoga tjedna biti privremenog karaktera. Analitičari su uočili da potražnja za eurima nije bila veća od uobičajene, te zbog toga rast tečaja pripisuju psihološkom faktoru. Idući će tjedan pokazati vraća li se tečaj na vrijednosti iz 2004. godine, iznad 7,50 kuna za euro.
Sofisticirana igra
Sve sofisticiranija igra živaca i propisa između monetarne vlasti i poslovnih banaka, koja traje dulje vrijeme, dosad nije imala većih negativnih posljedica na građane. Potražnja za kreditima i dalje je velika, kamatne su stope bile u padu ili stagniraju, a onima koji otplaćuju kredite na ruku je od početka godine išlo i kretanje tečaja.
Stvari se sada kompliciraju jer je pitanje tjedna tko će se usuditi prvi povećati kamatne stope, pa da utrka krene, a s njom i problemi prezaduženog stanovništva. Sigurno je da će i ova mjera, kao i sve dosadašnje zakomplicirati život bankama, ali dok god je potražnja za kreditima naglašena, banka će naći načina da dođu do kapitala tvrdi analitičar Caiba Goran Šaravanja.
Svi sada pričaju o mogućem rastu kamata, ali nitko ne zna hoće li se to dogoditi i kada, komentira H. Dolenec iz RBA, koji vjeruje da se do kraja godine ništa neće dogoditi jer banke neće riskirati tržišnu dostignutu poziciju. Pitanje je s kakvim će planovima ući u iduću godinu. U prvih šest mjeseci banke su povećale dobit 16 posto, što znači da imaju prostora za natprosječno visoke zarade.
Izvor: Vecernji.net
|
|
 |
|