29.10.2008.
Da spasi tečaj, HNB povlači kune iz banaka
Od 3. listopada, kada je kuna vrijedila nešto više od 7,10 za 1 euro, do prije nekoliko dana, kada je dosegnula vrijednost od 7,28, oslabila je 1,8 posto
Milijarde kuna koje je proteklih tjedana pustila na tržište da bi ublažila krizu, Hrvatska narodna banka sada povlači jer su igrači na tržištu koristili pristigle kune za kupnju deviza pa je kuna počela naglo gubiti na vrijednosti, piše Jutarnji list.
Nakon što je u ponedjeljak s tržišta povukla 1,9 milijardi kuna kroz prodaju 270 milijuna eura, središnja banka otkazala je redovnu tjednu aukciju koja se trebala održati danas, što znači da bi se s tržišta još moglo povući više od četiri milijarde kuna.
"Visoka kunska likvidnost koja je formirana u vrijeme i nakon preuzimanja Ine potaknula je potražnju za devizama motiviranu i spekulacijom na tečaj", objašnjava guverner Željko Rohatinski najnovije poteze HNB-a.
No, ne isključuje mogućnost da se bankama ipak proda određeni iznos kuna. Od 3. listopada, kada je kuna vrijedila nešto više od 7,10 za 1 euro, do prije nekoliko dana, kada je dosegnula vrijednost od 7,28, oslabila je 1,8 posto.
Premda se ne čini kao velik postotak, u HNB-u smatraju da je to vrlo veliki skok jer za njega nema nikakvih utemeljenih rezloga.
Jednako tako, prethodno jačanje tečaja smatra se posljedicom isključivo transakcije Ina-MOL. Svaki pokušaj spekulacije, osobito u vrijeme globalne financijske krize kada su poljuljane valute mnogih zemalja, HNB očito želi obeshrabriti u startu.
Banke i pojedini investicijski fondovi koji su proteklih tjedana ojačali svoje pozicije zahvaljujući većoj likvidnosti koju je osigurao HNB i prihodom od prodaje dionica Ine, odlučili su se za kratkoročnu zaradu na deviznom tržištu.
Nakon gubitaka na tržištu kapitala pojedini fondovi okrenuli su se sigurnijem ulaganju. U investicijskim krugovima može se čuti kako su pojedini fondovi računali da bi tečaj kune mogao biti i 7,50 za euro. Na kupnju eura, tvrdi se, odlučuju se i manji ulagači.
S obzirom na euforiju koja je prije tri tjedna zavladala tržištem kapitala nakon najave centralne banke da će osigurati značajan rast likvidnosti, najnoviji zaokret vjerojatno neće razveseliti ulagače.
Marin Hrešić, predsjednik Uprave Erste vrijednosnica, kaže da je tržištu pomoglo što je HNB malo “otpustio slavinu”, ali tek će se vidjeti što bi moglo značiti povlačenje likvidnosti.
|
Prema mišljenju Hrvoja Stojića, analitičara Hypo banke, mogući su kratkoročni poremećaji, prije svega na tržištu novca, gdje se može očekivati veći rast kamatnih stopa.
Kada je riječ o burzi, Stojić misli da na raspoloženje domaćih ulagača ipak više utječu globalna zbivanja.
Od rasta kamata na tržištu novca gdje banke posuđuju novac jedna drugoj, trebale bi imati koristi one koje budu imale višak novca za prodaju.
Međutim, u svjetlu financijske krize, kada banke radije čuvaju gotovinu, može se očekivati da će stezanje likvidnosti mnoge dovesti u nezgodnu situaciju.
Među ostalim, to uključuje i državu koja mora prikupiti značajan novac da bi refinancirala dugove. Dogovor o tome prošlog su tjedna pokušali postići Vlada, HNB i banke, ali još nije jasno kako će izgledati kreditiranje države.
Kao preduvjet za puštanje kuna u sustav koje bi olakšalo život svima, HNB je postavila upravo stabilnost tečaja. No, on za sada nije ispoštovan i priča se vraća na početak. (Bankamagazin)
|
|
 |
|