13.12.2010.
Ocjena gospodarske situacije 1,99
Nagrađeni ekonomski analitičar Ljubo Jurčić iznio je tri scenarija za budućnost: rast od -1 do +1, ulazak u dugotrajnu krizu ili početak izlaska iz krize krajem 2011. ako Vlada počne provoditi aktivnu ekonomsku politiku
Rezultati ankete "Poslovna očekivanja 2011." koju je na uzorku od 437 tvrtki, koje ostvaruju 12,71 posto ukupnog prihoda gospodarstva i zapošljavaju 12 posto zaposlenih u gospodarstvu, proveo Privredni vjesnik ove su godine lošiji nego ikada.
To je rečeno na predstavljanju ovog specijalnog izdanja Privrednog vjesnika u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a rezultate ankete na skupu koji je uslijedio prokomentirali su ekonomisti i gospodarstvenici.
Naime, anketirane tvrtke su opće stanje gospodarstva ocijenile dosad najnižom prosječnom ocjenom od 1,99. U odnosu na prošlogodišnju prosječnu ocjenu od 2,24 i pretprošlu ocjenu od 2,82 ovogodišnja ocjena gospodarstva kontinuirano pada. Pritom su trgovci, mali gospodarstvenici i građevinari bili najoštriji - gospodarstvu su davali ocjene od 1,78 do 1,89.
Također, oko polovice (51,41 posto) anketiranih tvrtki smatra da će gospodarski rast u 2011. biti tek malo veći nego u 2010., a daljnjih 29,06 posto misli da će bit jednak.
Komentirajući rezultate ankete ekonomist Žarko Primorac kazao je kako iz nje izvire slabašni optimizam, ali i dodao da devetomjesečni rezultati tvrtki ne ohrabruju.
"Nastavljaju se nepovoljna kretanja među kojima je i pad zaposlenosti, a produbila se i nelikvidnost. No, najlošije je što su investicije pale 30,5 posto i što 71 posto poduzeća nije ništa ulagalo. Smatram da je smanjivanje investicija najveća opasnost, a procjenjuje se da će ukupni pad investicija u 2010. iznositi 22 posto. Strani investitori ne dolaze ili dolaze vrlo stidljivo, a Vladin investicijski program je ambiciozan, ali realizacija je neizvjesna. No, nema investitora koji može podnijeti postojeće kamate. Ukupno stanje s financiranjem poduzeća u Hrvatskoj značajno lošije nego u zemljama u okruženju", upozorio je Primorac.
|
On je također napomenuo da iako je kriza u svijetu dosegla dno te da je počeo slabašan oporavak, to ne vrijedi i za Hrvatsku.
"Nisam siguran da je kriza u Hrvatskoj dosegla vrhunac. Usto, stopa rasta BDP-a ne dokazuje kvalitetu rasta u cjelini, a fundamenti od kojih zavisi rast, među kojima su investicije i osobna potrošnja ne rastu", istaknuo je Primorac. On je također upozorio na pesimizam u upravama poduzeća koja nisu na odgovarajući način ni reagirala na krizu, te napomenuo kako u tvrtkama vlada strah i nesklonost preuzimanju rizika, a također nitko ne ulaže u istraživanje tržišta i marketing.
"U 2011. godini najviše problema imat će javni sektor i svi oni koji rade s njim jer je predizborna godina i neće se donositi nikakve odluke. Imat ćemo i situaciju u kojoj će veliki broj malih poduzetnika biti u problemima jer neće moći prepoznati kojom strategijom nastaviti dalje", prognozirao je Damir Kuštrak.
On je upozorio i na nelogičnu situaciju u nizu gospodarskih sektora:
"Imamo energetsku strategiju, ali je ona u neskladu sa stvarnim životom, pa se tako ne zna treba li HEP ulagati u ono što drugi neće ili u ono u što bi svi htjeli. Tako deseci investitora lutaju hodnicima državne administracije i traže informacije. U turizmu strategije ni nemamo, pa developeri obilaze gradove i županije kako bi doznali ima li neki projekt perspektivu. U slučaju poljoprivrede, Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je temelj za bavljenje poljoprivredom zapeo je na Ustavnom sudu", nabrojio je Kuštrak.
Ivan Crnjac, izvršni potpredsjednik Agrokora za strategiju i tržišta kapitala upozorio je da je ključni problem što se vladine mjere gospodarskog oporavka nisu provodile brzo i na adekvatan način, te kazao kako će Hrvatska tek 2013. dosegnuti proizvodnost iz 2008. godine.
Ekonomist Ljubo Jurčić napomenuo je kako se Hrvatska mora sama za sebe pobrinuti jer izvana neće doći nikakvo čudo, a upozorio je i da su projekcije klasičnih ekonomista prema kojima nakon krize slijedi oporavak - samo teorija. Jurčić je iznio tri moguća scenarija za budućnost:
U prvom, ako ne bude dodatnih udara može se u sljedećoj godini očekivati rast od -1 do +1.
U drugom slučaju, ako vanjski dug nastavi rasti, odnosno generirati sam sebe, Hrvatska će ući u dugotrajnu krizu.
Treći scenarij je pozitivan - ako vlada do kraja prvog tromjesečja 2011. počne provoditi aktivnu ekonomsku, odnosno industrijsku politiku koja bi rezultirala povećanjem proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, onda se u zadnjem kvartalu sljedeće godine može očekivati da će zemlja biti na putu izlaska iz krize.
|
Inače, rezultati ankete spomenutih 437 tvrtki pokazali su sljedeće:
Njihovi prioriteti u sljedećoj godini su znatno smanjivanje državne administracije što je na prvo mjesto stavilo 22,88 posto anketiranih, a slijedi rješavanje nelikvidnosti (19,67 posto) i privlačenje inozemnih investicija (18,86 posto), a potom smanjivanje poreza i doprinosa na radnu snagu, jeftiniji poduzetnički krediti te na kraju ograničenje trajanja sudskih postupaka kod stečaja.
Ukupno 60,98 posto anketiranih drži da će učinke krize uglavnom prevladati, a 1,56 posto će ih prevladati vrlo teško, s tim da je najmanje optimizma kod građevinara, a najviše kod tvrtki iz sektora usluga. Većina tvrtki (83,14 posto) smatra da će i u sljedećoj godini uvjeti za investiranje i poslovanje ostati isti, a gotovo polovica anketiranih (47,50 posto) krizi će se oduprijeti smanjenjem troškova.
Ukupno 65,16 posto anketiranih smatra da će utjecaj krize na njihovu tvrtku biti osjetan. Da će porezi i doprinosi u 2011. ostati isti smatra čak 79,45 posto anketiranih. Kad je riječ o likvidnosti 42,84 posto anketiranih smatra da će im ona i u sljedećoj godini ostati ista, dok 34,51 posto tvrtki drži da će biti puno bolja.
U 2011. godini čak 61,04 posto tvrtki planira malo veći prihod nego u ovoj godini, dok ih 23,57 posto računa na približno jednak prihod. Približno jednaku dobit kao u ovoj godini očekuje 35,74 posto tvrtki, a daljnjih 30,44 posto računa na malo veću dobit.
Kad je pak riječ o zaposlenima, 40,99 posto anektiranih tvrtki kazalo je da će u sljedećoj godini imati malo manje zaposlenih, dok daljnjih 39,01 posto ocjenjuje da će broj zaposlenih ostati približno jednak.
Izvozna očekivanja u 2011. su u porastu pa tako na malo veći izvoz nego u 2010. računa čak 79,28 posto tvrtki. Kad je pak riječ o ulaganjima u modernizaciju kapaciteta, čak je 72,24 posto tvrtki kazalo da će ona biti malo manja nego u 2010., dok 85,97 posto anektiranih najavljuje približno jednaka ulaganja u istraživanje i razvoj. (Bankamagazin)
|
|
|
|