25.07.2012.
EBRD: Pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 1,2%
Za cijelu regiju u kojoj EBRD djeluje prognoze rasta za ovu i iduću godinu su snižene, a među glavnim razlozima navodi se kriza u eurozoni čiji se negativni učinci sada šire dalje na istok
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) snizila je prognoze rasta za hrvatsko gospodarstvo, pa sada za ovu godinu prognozira pad aktivnosti od 1,2 posto, nakon čega bi u 2013. godini trebao uslijediti oporavak, uz stopu rasta od 1,5 posto, objavljeno je u srijedu u sklopu najnovijih gospodarskih prognozi EBRD-a za regiju.
Time je Banka oštro revidirala prognozu iz svibnja ove godine, prema kojoj je za ovu godinu očekivala pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,6 posto. Za iduću godinu prognoza je pak revidirana blago naniže, budući da je u svibnju bio procjenjivan rast od 1,7 posto.
Po ocjeni EBRD-a, gospodarska se situacija u Hrvatskoj očigledno pogoršava. Ukazuje pritom na pad BDP-a u dva uzastopna tromjesečja, i to za 0,7 posto u četvrtom tromjesečju 2011. u odnosu na prethodno tromjesečje te pad od 1,6 posto u prvom tromjesečju 2012. prema prethodna tri mjeseca, što znači da je gospodarstvo sada tehnički u recesiji, napominju.
"Što se tiče rasta u preostalom dijelu godine, njega ili neće biti ili će biti negativan, a odražavat će općenito nedostatnu konkurentnost gospodarstva. Međutim, potpisivanje sporazuma o pristupanju EU krajem prošle godine i realistični izgledi za punopravno članstvo sredinom 2013. godine pozitivni su signali za srednjoročno razdoblje i mogli bi pomoći u oživljavanju povjerenja i ulaganja", navodi se u izvješću EBRD-a.
U regiji srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju, uz Hrvatsku, EBRD još uključuje Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, za ovu i iduću godinu u prosjeku je prognoziran gospodarski rast, i to po stopi od 1,7 posto u 2012. godini, odnosno 1,9 posto u idućoj godini. Time je za 0,1 postotni bod poboljšana svibanjska prognoza rasta za ovu godinu, dok je naniže revidirana, za 0,4 postotna boda, procijenjena stopa rasta za 2013. godinu.
Za cijelu regiju u kojoj EBRD djeluje prognoze rasta za ovu i iduću godinu su snižene, a među glavnim razlozima navodi se kriza u eurozoni čiji se negativni učinci sada šire dalje na istok.
|
Prema najnovijim prognozama, rast bi u cijeloj regiji ove godine trebao oštro usporiti, i to na 2,7 posto, nasuprot 4,6 posto u prošloj godini. Skromnije poboljšanje očekuje se u 2013. godini, kada bi rast trebao iznositi 3,2 posto. U svibnju je EBRD prognozirao rast od 3,1 posto u ovoj godini i 3,7 posto u idućoj godini.
U EBRD-u kao najveći rizik za daljnje snižavanje rasta za cijelu regiju tranzicijskih gospodarstava izdvajaju moguće daljnje pogoršanje krize u eurozoni. Pravovremena provedba odluka s posljednjeg summita EU-a mogla bi ograničiti takve rizike, napominju u EBRD-u.
U EBRD-u za ovu godinu, osim u Hrvatskoj, pad gospodarskih aktivnosti prognoziraju još u Sloveniji i Mađarskoj, dok među svijetlim točkama izdvajaju Poljsku i Slovačku.
Za gospodarstva čitave regije u koju ulaže EBRD prognozira se znatno usporavanje rasta u 2012. i 2013. nego što je prvotno predviđeno u svibnju, poglavito zbog snižavanja projekcija rasta za Rusiju. Prognoza rasta ruskog BDP-a u 2013. iz svibnja sada je snižena za 1 postotni bod, na svega 3,3 posto. U ovoj se godini očekuje rast od 3,1 posto, dok je prvotno očekivan rast od 4,2 posto.
"Negativni učinci krize u eurozoni na zemlje Nove Europe dodatno se šire na istok, jer se slabija globalna potražnja pretočila u niže cijene roba i općenito veću nesklonost riziku. To sada ima negativne posljedice, poglavito na Rusiju", objavljeno je nadalje u najnovijim prognozama EBRD-a.
Jugoistočna Europa, po ocjeni EBRD-a, ostaje posebno ranjiva na događaje u eurozoni. Pritom izdvajaju Rumunjsku, za koju kažu da bi, nakon pada BDP-a u prvom tromjesečju, negativno na njezin kratkoročni rast moglo utjecati slabo vanjsko okruženje i politička kriza koja je izbila u srpnju.
Od zemalja te regije izdvajaju i Srbiju, čije gospodarstvo sada pokazuje nekoliko slabosti, s tim da uz rizike koji najvećim dijelom proizlaze iz izloženosti eurozoni, neizvjesnosti dodatno pridonose i unutarnje političke prilike.
U EBRD-ovu izvješću se također upozorava da su ulaganja u većini zemalja i dalje daleko ispod razina koje su bilježile prije krize, što negativno utječe na budući rast. (H)
|
|
 |
|