17.10.2011.
Je li regija SIE bolje pripremljena za novu oluju nego 2008.?
Juraj Kotian
Dužnička kriza u Eurozoni ostaje ključna, no utjecaj je drugačiji od zemlje do zemlje u regiji SIE
Tri godine nakon kolapsa Lehmana, financijsko tržište potresa nova oluja. Rastući dug prijetio je naprednim gospodarstvima, a previše neodgovorenih pitanja o budućem modelu Eurozone povećalo je nesigurnost na tržištima.
„Na prvi pogled, trenutna situacija u regiji SIE mogla bi izgledati slično kao razdoblje nakon Lehmana, budući da kanali prelijevanja ostaju isti – potencijalni kolaps globalne potražnje i nagli zastoj ili čak preokret kapitalnih tokova. Stoga, ako Eurozona naglo uspori, to će se neizbježno proširiti na središnju i istočnu Europu. No, postoje tri razloga zašto bi regija SIE morala proći puno bolje ovog puta (u usporedbi s Eurozonom) nego u razdoblju nakon Lehmana: mnogo niže razine javnog duga, poboljšana fiskalna konsolidacija i smanjeni deficiti tekućeg računa“, kaže Juraj Kotian, suvoditelj Odjela za makroekonomska istraživanja za regiju SIE u Erste Groupu.
SIE u 2011. u usporedbi s 2008.: tri stvari koje su se promijenile
|
1. Razina duga napokon je važna – zemlje regije SIE puno su manje zadužene od zapadnih gospodarstava
Nijedna od zemalja u regiji SIE8 nije u toliko zahtjevnoj situaciji u smislu neravnoteže tekućeg računa, održivosti javnog duga ili potencijalnih obaveza u bankovnog sektoru kao periferne zemlje Eurozone.
Ovaj argument dijelom je vrijedio i 2009., kada su tržišta bila usredotočena na vanjske neravnoteže nekih zemalja regije SIE, no u to su vrijeme tržišta potpuno ignorirala činjenicu da su zemlje regije SIE mnogo manje zadužene od državnog ili privatnog sektora u Eurozoni.
Trenutna situacija pokazuje da tržišta sada bolje razlikuju zemlje prema njihovoj razini duga. Na primjer, rejting Rumunjske i Češke povećao se zbog napretka njihove fiskalne konsolidacije. Razine duga u zdravim su omjerima u usporedbi s naprednim europskim gospodarstvima, što znači da je manja opasnost od ograničavanja
njihovog potencijala rasta.
2. Strukturni proračunski deficiti znatno su poboljšani
Fiskalni deficiti zemalja regije SIE poboljšali su se tijekom krize, no i dalje su ostali puno niži od onih u problematičnijim zemljama Eurozone. Povećanje fiskalnih deficita u zemljama regije SIE imalo je korijene i predkriznom razdoblju, budući da države nisu dovoljno konsolidirale svoje javne financije u godinama brzog rasta.
Veliki rast ciklički povećanih poreznih prihoda pomogao je u maskiranju temeljnih strukturnih deficita, što je kasnije došlo do punog izražaja. Gotovo sve zemlje regije SIE ušle su u krizu sa strukturnim deficitom od više od 3% BDP-a.
U međuvremenu, vlade koje su bile pod najjačim tržišnim pritiskom (i unutar programa MMF-a) poduzele se odlučne korake prema fiskalnoj konsolidaciji i smanjile svoje strukturne deficite do razina prije krize.
|
Najzapaženiji rezultat postigla je Rumunjska, u kojoj je strukturni deficit smanjen s gotovo 9% BDP-a 2007. na oko 3,3% BDP-a, kako je procijenila Europska komisija za 2011.
I Mađarska je ostvarila značajan napredak, no putem jednokratnih ili privremenih mjera, često uz štetan utjecaj na ekonomski rast. Ove mjere morat će zamijeniti istinske reforme u uštede javnih troškova.
„Što je još stavilo zemlje regije SIE u mnogo bolji položaj u usporedbi sa šokom nakon Lehmana? Njihovi smanjeni deficiti tekućeg računa, bivša Ahilova peta nekih zemalja regije SIE. Deficit tekućeg računa Rumunjske smanjio se s gotovo 14% na manje od 5% BDP-a, hrvatski sa 7% na 1,4% a mađarski se pretvorio u višak od 2,8%, u odnosu na deficit od 7% BDP-a 2007. Ovo je značajno smanjilo nove potrebe za vanjskim financiranjem zemalja regije SIE, što ih je činilo vrlo ranjivima u prošlosti. Napredak je postignut mnogo brže nego u nekim perifernim zemljama“, objašnjava Kotian.
|
3. Ciklička komponenta BDP-a je niska – stopa potencijalnog usporavanja je snižena
Gospodarstva regije SIE sada su u potpuno drugačijoj fazi svog ekonomskog ciklusa nego prije tri godine, što znači da trenutni pad ima manji utjecaj na njihov gospodarski rast.
Godine 2008. investicije i zalihe bile su izrazito visoki, zbog čega su gospodarstva djelovala iznad svog potencijalnog BDP-a. Od tada su te dvije cikličke komponente BDP-a postale umjerenije. Gospodarstva sada djeluju blizu ili ispod potencijala te se stoga BDP ne bi toliko smanjio u slučaju vanjskog šoka.
Analitičari Erste Groupa nadalje ističu da je malo vjerojatno da će se usporavanje ponoviti u takvoj mjeri, budući da su stope ulaganja već zabilježile oštar pad – s vrhunca od 30% BDP-a prije krize na neutralnijih 20% BDP-a.
Nadalje, gospodarstva regije SIE približavaju se ili su lagano ispod svog potencijala, u usporedbi s proizvodnim deficitom koji se kreće između 1,8% i 10% godinu dana prije kolapsa Lehmana.
Produljena kriza povećava nesigurnost, uz trenutne posljedice za čitav lanac ekonomskih odluka, od pogoršanog raspoloženja potrošača, manjih investicija u proizvodni sektor pa do visoke averzije prema riziku, viših troškova financiranja te snažnog preferiranja gotovine ili druge visoko likvidne imovine diljem svijeta.
Sve u svemu, ovo ne pomaže gospodarskom rastu, koji je već usporen u drugom kvartalu. Smanjenje BDP-a za drugo tromjesečje objavljeno u rujnu otkrilo je da su u mnogim zemljama regije SIE investicije i neto izvoz predstavljali jedini doprinos rastu BDP-a, dok je potrošnja kućanstava i države prestala rasti ili se čak smanjila.
Zbog tmurnih globalnih izgleda, analitičari Erste Groupa nedavno su revidirali prognoze za regiju SIE. Ipak, regija SIE trebala bi ostvariti bolje rezultate rasta od Eurozone sljedeće godine, osim Mađarske, u kojoj velika zakonodavna nesigurnost ima velik utjecaj.
Rast BDP-a u gospodarstvima regije SIE8 usporit će sljedeće godine na prosječnih 2,6% u usporedbi s prošlom godinom, s 2,8% u usporedbi s prošlom godinom, kako je bilo očekivano za ovu godinu na temelju rasta od 0,9% u Eurozoni sljedeće godine, uz daljni potencijal pada.
„Teško je vjerovati da bi šteta na temelju sporog napretka u rješavanju dužničke krize Eurozone mogla biti potpuno preokrenuta. Međutim, pronalazi se rješenje koje bi moglo smiriti tržišta, što bi moglo otvoriti put nekim središnjim bankama u regiji SIE za nastavak rezanja kamatnih stopa. Smatramo da su zemlje regije SIE puno bolje pripremljene za suočavanje s krizom nego što su to bile prije tri godine. Zbog smanjenja fiskalnih i vanjskih neravnoteža, usporavanje gospodarstva ne bi trebalo biti toliko značajno kao 2009.“, zaključuje Juraj Kotian.
|
|
 |
|