16.05.2012.
Jedinstvena porezna stopa zamjenjuje se progresivnim oporezivanjem
Uvođenje jedinstvene porezne stope dosad nije imala željene učinke, piše SETimes. Zapravo, prema izvješćima Svjetske banke i EBRD-a iz 2011. godine, izravna strana ulaganja pala su diljem regije
Jedinstvena porezna stopa koja je uvedena u posljednjih desetak godina u većini zemalja u regiji nije značajnije unaprijedila gospodarski rast, izravna strana ulaganja (FDI), zapošljavanje i porezne prihode, pa neki stručnjaci tvrde kako bi regiji bilo bolje da je ukine, piše SETimes.
Bosna i Hercegovina uvela je najkonkurentniju stopu od 10 posto 2004. godine; a slijedili su Albanija 2007. i Bugarska 2008. godine. Rumunjska je uvela najvišu jedinstvenu poreznu stopu od 16 posto 2005. godine, a Crna Gora jedinstvenu poreznu stopu od 15 posto 2007. godine. Srbija ima jedinstvenu poreznu stopu od 14 posto od 2003. godine.
"U to vrijeme [2007. godine], Bugarska, Makedonija, Srbija i Crna Gora nadmetali su se s EU i OECD-om s iznimno niskim korporativnim porezom na dobit. Albanija si nije mogla dozvoliti luksuz da ostane izvan te 'porezne bitke' za privlačenje izravnih stranih ulaganja", izjavio je za SETimes Florian Mima, član Demokratske stranke koji je radio na uvođenju sustava jedinstvene porezne osnovice u Albaniji.
Albanska vlada -- i druge u regiji -- tvrdila je da se nada kako će povećati izravna strana ulaganja kao i potrošnju građana s visokim i srednjim prihodima.
"Ukupna porezna reforma zapravo je pomogla u pojednostavljenju poreznog sustava, povećanju ulaganja, izvoza, zapošljavanja i prihoda građana. Ona se također suprotstavila korupciji i neformalnom sektoru", rekao je Mima.
Međutim, albanska oporbena Socijalistička stranka predvodi napore za povratak progresivnog sustava oporezivanja, u slučaju da pobijedi na općim izborima sljedeće godine.
|
"Sustav jedinstvenog poreza trebalo bi ukinuti, jer nije pravedan niti fer", izjavio je za SETimes Ilir Beqja iz Socijalističke stranke.
Neki porezni stručnjaci, kao što je Xhavit Curri, bivši zamjenik voditelja Općeg poreznog ravnateljstva u Albaniji, slaže se s time i tvrdi kako je jedinstvena porezna stopa povećala fiskalno opterećenje mnogih Albanaca.
Značajno je da se teret prebacio s poduzeća na pojedince, što je utjecalo na potrošnju.
"Privatne osobe plaćaju 10 do 20 puta veći porez u odnosu na progresivno oporezivanje. Porez za zaposlene u privatnom i javnom sektoru povećao se 95 posto. Za samo godinu dana, vlada je prikupila 120 milijuna dolara [93,5 milijuna eura] više od osoba s niskim i srednjim prihodima", rekao je Curri za SETimes.
Mišljenja su podijeljena i oko toga jesu li poduzeća imala korist od porezne reforme. Mima tvrdi da se dodatni novac u rukama poduzeća pretvorio u veća ulaganja, izvoz, zapošljavanje i veće prihode građana.
"Poduzeća, zbog svoje intuicije, mogu ulagati više i bolje nego vlada s novcem koji uštede plaćajući manji porez", rekao je.
S druge strane, Beqja tvrdi da su velike korporacije – koje čine 10 do 15 posto poduzeća u Albaniji – imale koristi. "One čine 25 posto prometa, a dobivaju 50 posto dobiti i one su te koje imaju stvarnu korist u ovoj priči", rekao je Beqja.
Od uvođenja jedinstvene porezne stope 2007. godine, 22.000 radnika na radnim mjestima koja zahtijevaju fizički rad ostalo je bez posla, kaže Arbjan Mazniku, koji je zadužen za platformu o radnoj politici Socijalističke stanke. Fizički poslovi više se oslanjaju na ljude od radnih mjesta u proizvodnji, koja više ovise o strojevima.
"Jedinstvena porezna stopa ... povećala je cijenu rada i ugušila sektor koji zapošljava svakog trećeg građana u Albaniji", rekao je Mazniku za SETimes.
Međutim, zastupnik Demokratske stranke Selami Xhepa izjavio je da se jedinstvena porezna stopa obično preporučuje za zemlje sa slabom poreznom upravom, kao što je Albanija.
|
"Manje porezno opterećenje poslužilo je kao naknada za loše upravljanje i visoke troškove transakcija, što znači da se nedovoljna učinkovitost uravnotežila manjim porezima", rekao je Xhepa za SETimes.
Iako je zbog jedinstvene porezne stope ukupni porez u Albaniji ispod svjetskog prosjeka, plaćanje poreza oduzima više vremena, a ljudi moraju slati više poreznih uplata.
Međutim, najlošija posljedica je povećano porezno opterećenje osoba s malim i srednjim prihodima diljem regije, izjavio je Milojko Arsić, ekonomski stručnjak u srpskom Fondu za gospodarski razvoj.
Arsić tvrdi kako je rješenje smanjiti porez tim ljudima, a povećati porez na dodanu vrijednost (PDV). "S većim prihodima od PDV-a, vlada bi mogla preciznije određivati mjere za ranjive segmente stanovništva", rekao je Arsić za SETimes.
Osim toga, povećanje PDV-a samo bi neznatno utjecalo na potrošnju kod osoba s malim prihodima. Stopa PDV-a u Srbiji je 18 posto za većinu robe, a 8 posto za "osnovne potrepštine", kao što su kruh, mlijeko i lijekovi.
Jedinstvena porezna stopa dosad nije imala željene učinke. Zapravo, prema izvješćima Svjetske banke i EBRD-a iz 2011. godine, izravna strana ulaganja pala su diljem regije.
U Albaniji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, izravna strana ulaganja usporila su se od druge polovice 2008. godine, i sada iznose 60 posto manje u odnosu na razinu prije krize 2007. godine.
U Bugarskoj su izravna strana ulaganja pala sa 9,5 milijardi eura 2008. godine na 1,9 milijardi eura 2010. godine, navodi se u izvješću EBRD-a iz 2011. godine. Slično tome, Rumunjska je u posljednje četiri godine zabilježila smanjenje izravnih stranih ulaganja. (Bankamagazin)
|
|
 |
|