08.11.2012.
Erste: Razduživanje banaka u zemljama SIE ostaje umjereno
Visoka potražnja za SIE državnim vrijednosnim papirima dodatno je poboljšao priljev portfeljnih ulaganja u trećem tromjesečju 2012.
Prekogranično razduživanje banaka u većini zemalja središnje i istočne Europe (SIE) ostalo je relativno blago te je ublaženo snažnim priljevom portfeljnih ulaganja i udvostručenim priljevom iz EU-a, otkriva drugo izdanje studije Erste Groupa "Živjeti u vrijeme globalnog razduživanja", koje je objavljeno danas.
To, zajedno s činjenicom da je regija u velikoj mjeri uspjela znatno smanjiti svoje potrebe za inozemnim financiranjem, čini zemlje ove regije manje osjetljivima na globalno usporavanje priljeva kapitala.
S druge strane, Erste analitičari upozoravaju da promjene u strukturi inozemnog kapitala predstavljaju rizik u slučaju globalne rasprodaje vrijednosnih papira, a pomaci u raspodjeli iz privatnog u javni sektor mogli bi ugroziti potencijalni rast.
“Tijekom razdoblja od trećeg tromjesečja 2011. do drugog tromjesečja 2012. razduživanje banaka u zemljama SIE iznosilo je 45 milijardi dolara ili 4% BDP-a. Ako to postavimo u širi kontekst europskih banaka koje se suočavaju s velikim regulatornom pritiskom i najvećim razduživanjem od kolapsa Lehmana, te razine ostaju blage i daleko su od razduživanja koje se javlja u periferiji eurozone, a koje je iznosilo 600 milijardi dolara ili 14,9% BDP-a”, objasnio je Juraj Kotian, voditelj Odjela za makroekonomska istraživanja za regiju SIE Erste Groupa, ujedno i autor izvješća.
Prema najnovijim podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), strane banke su smanjile svoju izloženost u zemljama SIE6 (Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka) za oko 8,6 milijardi dolara u drugom tromjesečju 2012. (ili 0,8% svog BDP-a) i za 45 milijardi dolara u razdoblju od trećeg tromjesečja 2011. do drugog tromjesečja 2012. (ili 4% svog BDP-a), s time da je Mađarska odgovorna za 40% ukupnih odljeva iz regije.
Mađarska je očita iznimka u regiji, i u pogledu veličine i razloga snažnog razduživanja - koji su uglavnom neobične mjere, uključujući rano otplaćivanje deviznih kredita koje je oslobodilo dio deviznog financiranja.
Na godišnjoj razini, globalni bankarski sektor smanjio je svoju inozemnu poziciju prema Mađarskoj za oko 18 milijardi dolara ili 14,2% mađarskog BDP-a u odnosu na Španjolsku s 14,3% BDP-a.
“Iako su podaci o razduživanju danas predstavljeni kao aproksimacija za povjerenje investitora u središnjoj i istočnoj Europi, jednostavno procjenjivanje fluktuacija stranih obveza banaka nije dovoljno da bi se dobila odgovarajuća slika. Ostali vodeći pokazatelji, posebice platna bilanca i količina državnih obveznica koje drže nerezidenti, također su indikativni za tokove kapitala u gospodarstvima zemalja SIE, trebaju se uzeti u obzir”, preporučuje Kotian.
|
Provjera svih kapitalnih tokova između domaćih i stranih entiteta pokazuje da razduživanje u SIE, na agregatnoj razini, izgleda još manje upečatljivo. Ukupno u razdoblju 3Q11. – 2Q12. investitori su povukli samo 1,7 milijardi ili 0,2% BDP-a iz zemalja SIE6, u odnosu na 39,6% iz Portugala ili 26,4% iz Španjolske, a kad se uzmu obaveze prema središnjim bankama i službene podrške vladama.
Inozemni investitori povukli su smo 3 milijarde eura iz zemalja SIE6 u 2Q12 (ili 1,5 mlrd. eura kad se uzmu u obzir obveze prema središnjim bankama, odnosno 0,2% BDP-a).
Snažan priljev portfeljnih ulaganja u vrijednosti od 4,6 milijardi eura (0,5% BDP-a) nadoknađuje više od polovice odljeva kapitala kod ostalih ulaganja (-7.6 milijardi eura ili -0,9% BDP-a), koji uglavnom predstavljaju tokove u bankarskom sektoru, ali također uključuju promjene u obvezama lokalnih središnjih banaka (odnosno Target2) i službenim potporama vladama.
“U međunarodnom kontekstu, povlačenje stranog kapitala iz SIE regije (osim Mađarske) bilo je vrlo blago i neće uzrokovati značajan pritisak na platnu bilancu kao u periferiji eurozone. Priljevi iz EU fondova su se udvostručili u protekle tri godine (18 milijardi eura u 2011. za zemlje SIE6), što dokazuje da to može bitno promijeniti strukturu vanjskog financiranja SIE regije. Mnoge zemlje SIE su znatno uspjele smanjiti svoje neto potrebe za inozemnim financiranjem, što znači da usporavanje priljeva kapitala ne predstavlja veliki rizik za vanjsku stabilnost SIE regije”, ističe Kotian.
To regiju čini manje osjetljivom na globalno razduživanje u odnosu na 2008. Kombinacija izravnih stranih ulaganja i neto priljeva kapitala iz Europske unije, što predstavlja nedužničko financiranje, sada pokrivaju gotovo čitav saldo tekućeg računa u svim zemljama iz skupine SIE6. To (još) nije tako kad je riječ o Rumunjskoj, koja je u zaostatku u povlačenju sredstava iz EU u odnosu na zemlje regije koje su se s njom priključile Uniji tri godine ranije.
Austrijske, njemačke i talijanske banke zadržale su relativno stabilnim kreditiranje zemalja SIE5, dok Mađarska opet ostaje iznimka, prema podacima Europske središnje banke (ECB) o prekograničnim potraživanjima austrijskih, njemačkih i talijanskih banaka prema pojedinim članicama EU na nekonsolidiranoj osnovi.
Državne obveznice zemalja SIE zabilježile su snažni pad prinosa za dodatnih 50-100 bp, kao posljedica smanjenja rizika nepovoljnog scenarija u eurozoni na temelju Draghijeva obećanja da će učiniti "sve što je potrebno", a kasnije su to još omogućile i direktna kupovina vrijednosnih papira od strane ECB-a te treća iteracija kvantitativnog popuštanje Federalnih Rezervi SAD-a.
Poljski i mađarski državni vrijednosni papiri u lokalnim valutama dosegli su dosad najveće vrijednosti u trećem tromjesečju 2012. jer su nerezidenti povećali svoj saldo za ukupno 4 milijarde eura u trećem tromjesečju.
|
Osim toga, vlade zemalja SIE6 plasirale su euroobveznice vrijedne 6,3 milijarde eura na međunarodna tržišta u rujnu i listopadu. “Visokofrekventni podaci o državnim obveznicama koje drže nerezidenti sugeriraju da će priljevi portfeljnih ulaganja nastaviti ublažavati potencijalni odljev drugih kapitalnih ulaganja u trećem tromjesečju”, predviđa Kotian.
Do sada, tempo prekograničnog razduživanja u zemljama SIE nije ostavio traga na stanje međunarodnih pričuva izvan iznosa koji bi odgovarao smanjenju kratkoročnog vanjskog duga u drugom tromjesečju 2012..
“Međutim, promjene u strukturi inozemnog kapitala mogle bi predstavljati potencijalni rizik za SIE regiju u budućnosti. Povećani priljevi portfeljnih ulaganja mogli bi se obiti o glavu u slučaju globalne rasprodaje i postati izvor povećane volatilnosti, pogotovo u zemljama s visokom razinom državnih obveznica koje drže nerezidenti (Poljska i Mađarska). Drugi problem je da se raspodjela stranog kapitala mijenja - manje stranog kapitala usmjereno je u privatni sektor (kroz izravna strana ulaganja, kredite), ali više priljeva se usmjerava putem javnog sektora (kroz državne obveznice, priljeve iz EU-a), što može potkopati potencijalni rast osim ako se kapital učinkovito ne iskoristi u proizvodnom sektoru”, rezimira Juraj Kotian.
|
|
 |
|