12.12.2013.
Erste: u 2014. skok prinosa po hrvatskim državnim obveznicama
Među zemljama središnje i istočne Europe, Hrvatska je zemlja s najvećim rizikom od skoka prinosa po državnim obveznicama u idućoj godini jer ima jedan od najvećih deficita, kažu analitičari austrijske Erste grupe, koji procjenjuju da bi oni mogli porasti s trenutnih 4,99 na 5,75 posto.
Fedovo smanjivanje monetarnih poticaja američkom gospodarstvu u 2014. godini, koje se smatra najvažnijim događajem koji bi mogao utjecati na prinose po državnim obveznicama iduće godine, već je uračunato u cijene obveznica država središnje i istočne Europe, stoji u danas objavljenoj analizi Erste grupe, pod nazivom „Izgledi obvezničkih tržišta u 2014. u srednjoj i istočnoj Europi“.
Dodaje se i da značajno predfinanciranje, provedeno koncem ove godine, tim zemljama ostavlja manevarski prostor u prvoj polovini iduće godine.
„Čini se da će smanjivanje monetarnih poticaja biti poprilično kontroliran proces, jer će Fed pokušati izbjeći bilo kakvo prekomjerno povećanje prinosa po američkim obveznicama da ne bi ugrozio aktualni gospodarski oporavak.
To ujedno ograničava rizik od rasta prinosa po obveznicama zemalja središnje i istočne Europe, pa zbog toga očekujemo vrlo umjereno povećanje tih prinosa – u rasponu od 20 do 70 baznih bodova iduće godine“, pojašnjava Juraj Kotian, čelnik makroekonomskih istraživanja za regiju CEE pri Erste grupi.
Kako dodaje, vlade država u toj regiji mnogo su učinile na predfinanciranju za 2014. i otkupu obveznica već krajem ove godine, što im ostavlja značajan manevarski prostor u prva dva tromjesečja iduće godine.
„Niži proračunski deficiti, nastavljeni napori na konsolidaciji, iako po niskoj stopi, i poboljšani izgledi gospodarskog rasta u 2014. trebali bi pomoći održivom zaduživanju zemalja u srednjoj i istočnoj Europi“, ocjenjuje Kotian.
Među spomenutim zemljama, Hrvatska je zemlja s najvećim rizikom od skoka prinosa, jer ima jedan od najvećih deficita. Dodatno, hrvatski valutni režim zahtijeva strogo upravljanje likvidnošću, što rezultira rastom prinosa kad je kuna pod pritiskom, navode analitičari Erste grupe.
|
Javni dug nedavno je premašio 60 posto BDP-a (a kad se uključe državna jamstva i 75 posto), a ima i tendenciju rasta, napominju u Erste-u.
Otprilike petina hrvatskog javnog duga dospijeva na naplatu tijekom 2014. godine, pri čemu se većina odnosi na trezorske zapise, koji su u vlasništvu domaćih investitora. Međutim, u Erste grupi ističu i da je 40 posto bruto izdanja obveznica za 2014. godinu već pokriveno nedavnim inozemnim zaduživanjem za 1,75 milijardi dolara.
Erste analitičari procjenjuju da će Ministarstvo financija ponovno 'posjetiti' globalna financijska tržišta negdje sredinom iduće godine.
„Trenutno je rizik vezan uz dostupnost novca ograničen, no cijena zajmova ovisit će o Fedovu tempu povlačenja monetarnih poticaja i ostvarenju hrvatskih planova fiskalne konsolidacije“, kažu u Ersteu te procjenjuju da će prinosi po hrvatskim državnim obveznicama rasti u idućoj godini s trenutnih 4,99 prema 5,5 i 5,75 posto.
Također, navode da bi eventualni jednokratni priljev gotovine, primjerice od davanja autocesta u koncesiju ili smanjivanja državnog udjela u Ini na 25 posto+1 dionica, značajno smanjio potrebe hrvatske države za financiranjem u 2014. godini. (H)
|
|
 |
|