13.10.2009.
Erste povećava kredite poduzećima
Banke su zajedno poduzećima odobrile samo 0,8 posto kredita više u odnosu na prosinac 2008., dok su Ersteovi krediti poduzetnicima porasli 5 posto. Najlošija situacija je s naplatom kredita obrtnika
Dvije trećine našeg kreditnog portfelja odnosi se na malo i srednje poduzetništvo (SME), a taj sektor i dalje ostaje u fokusu rasta banke, kaže Marko Krajina, direktor Sektora gospodarstva Erste banke, čiji je vlasnik Erste Group, uz Europsko udruženje za financijski menadžment i marketing (EFMA), bio partner u istraživanju o bankarstvu za mala i srednja poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi.
Istraživanje čiji su rezultati predstavljeni u utorak u Erste banci provela je zeb/rolfes.schierenbeck.associates, konzalting kompanija za industriju financijskih usluga koja posluje u Munchenu, Berlinu, Frankfurtu, Beču, Zurichu, Varšavi, Kijevu, Hamburgu, Pragu i Budimpešti.
Erste Grupa u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Austriju, opslužuje 30 posto ukupnog tržišta malih i srednjih poduzeća, a hrvatska Erste svoj udjel u tom gospodarskom segmentu naglašava, među ostalim, time da je za 15 posto takvih klijenata u Hrvatskoj upravo ona prvi izbor, ili kako bankari vole kazati - "prva banka".
U Ersteu naglašavaju kako gospodarstvo u Hrvatskoj nije ostalo bez kredita, usprkos državi koja je pobrala najveći dio kreditnog rasta u ovoj godini.
"Dok su ukupni plasmani banaka poduzećima u osam mjeseci ove godine porasli za 0,8 posto, naši krediti poduzetnicima povećani su za 5,11 posto, a do kraja godine rast će iznositi oko 8 posto, uz ravnomjerno kreditiranje velikih i malih klijenata.
Državi smo plasirali gotovo 90 posto više u odnosu na stanje iz prosinca 2008., a smatramo da je još važnije što smo jedina velika banka u Hrvatskoj koja je zabilježila i solidan rast za gospodarstvo", kazao je Krajina.
Komentirajući novinske napise o rastućim lošim kreditima u našim bankama te procjene kako će do kraja sljedeće godine oni premašiti 10 posto, kazao je kako u tome ne vidi Erste banku koja sad ima između 4 i 5 posto problematičnih kredita, a u sljedećoj očekuje porast na 6 posto objašnjavajući to opreznim rastom prethodnih godina.
Po njegovim riječima najlošija je situacija s mikroklijentima, gdje ima oko 10 posto nenaplativih kredita.
Pitanja novinara najčešće su se odnosila na kamate, a zaključak je da bi kamate na depozite početkom sljedeće godine mogle biti niže, pa je na tom tragu moguće i blago snižavanje cijene kredita, naravno uz ogradu da se ne pogoršaju ostali uvjeti kojih ih određuju.
|
Krajina komentira kako se i borba za 'korporativne depozite' smiruje (poznato je da su se neke velike banke nadmetale astronomski visokim stopama "po dogovoru" s klijentom, op. a.), među ostalim i zbog toga što je bankama danas puno dostupniji novac njihovih vlasnika i drugih institucija. "Vjerujemo da će se razbacivanje s visokim kamatama stišati", kaže. (Bankamagazin)
|
|
|
|