04.07.2011.
Deloitte: U Adria regiji najveća banka UniCredit, a osiguravatelj Triglav
Vodeća bankarska grupa u Adria regiji* je UniCredit, s ukupnom aktivom od 19,7 milijardi eura. Slijede NLB grupa i Intesa Sanpaolo grupa. U sektoru osiguranja listu predvodi slovenska Triglav grupa, s ostvarenom bruto premijom od preko 943 milijuna eura.
Najveće bankarske grupacije u Adria regiji prisutne su na većem broju tržišta, što im omogućava servisiranje potreba klijenata s regionalnim aktivnostima.
Pored UniCredita, među prvih pet vodećih bankarskih grupa spadaju NLB grupa (16,8 milijardi eura aktive), Intesa Sanpaolo grupa (15,8 milijardi eura aktive), Hypo Alpe-Adria grupa (10,9 milijardi eura aktive) i RBA grupa (10,4 milijardi eura aktive).
Tri najveće bankarske grupacije Adria regije zajedno čine oko 36 posto ukupne aktive u regiji.
"Zbroj aktive 15 najvećih bankarskih grupa rangiranih na Deloitteovoj listi čini više od 80 posto ukupne bankarske aktive u regiji" ističe Juraj Moravek, revizijski partner u Deloitteu. Unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima i oslabljenoj gospodarskoj aktivnosti u Adria regiji, financijski sektor je uspio ostati stabilan.
Hrvatsko bankarsko tržište je po veličini aktive najveće u regiji. Kao i u prethodnim godinama, najveća banka u Hrvatskoj je Zagrebačka banka, članica UniCredit grupacije, slijede ju Privredna banka Zagreb, članica grupe Intesa Sanpaolo te Erste & Steiermärkische Bank.
U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine preko 82 posto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost nego mali igrači.
Banke koje pripadaju grupi malih banaka pod posebnim su pritiskom zbog rasta loših kreditnih plasmana, smanjenja kamatnih marži, te jačanja tržišne konkurencije.
|
“S obzirom na manji opseg poslovanja ovih banaka, koje je popraćeno relativno visokim fiksnim troškovima, ovakvi rezultati ne trebaju čuditi. Stoga je u sljedećem razdoblju realno očekivati spajanja banaka s ciljem stvaranja igrača koji su troškovno učinkovitiji, a ujedno imaju i jaču bazu klijenata i depozita“ ističe Ivan Fabijančić, direktor u Odjelu financijskog savjetovanja u Deloitteu.
Slovenija, jedina zemlja članica EU u regiji, na prvom je mjestu po prosječnoj aktivi po stanovniku. Najveća banka u Sloveniji je NLB, koja ima ukupnu aktivu od 13,8 milijardi eura, a slijede još dvije banke u pretežno domaćem vlasništvu, Nova kreditna banka Maribor i Abanka Vipa.
Iako je Srbija po broju stanovnika najveća zemlja regije, njen bankarski sustav se nalazi tek na trećem mjestu, s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji.
Prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju na peto mjesto. Razloge za to treba prije svega tražiti u relativno slabijoj penetraciji banaka.
Niska penetracija banaka ujedno sugerira veliki potencijal, a time i dalje čini srpsko tržište jednim od najatraktivnijih i najizazovnijih tržišta regije. Najveća banka u Srbiji je Banca Intesa, članica grupe Intesa Sanpaolo, a slijede je Komercijalna banka i Eurobank EFG.
U Bosni i Hercegovini postoji čak 28 banaka, unatoč relativno malom iznosu ukupne aktive. To je jednim dijelom posljedica postojanja zasebnog entiteta Republike Srpska, zbog čega dio bankarskih grupacija posluje kroz dvije odvojene pravne osobe.
Tri vodeće banke imaju 42 posto ukupne aktive, što govori o relativno visokoj koncentraciji vodećih banaka.
Raiffeisen banka i dalje je najveća banka u Bosni i Hercegovini, a slijede je UniCredit banka, a zatim Hypo Alpe-Adria banka, od kojih svaka posluje putem dva pravna subjekta.
Primjena Basela 2 je još uvijek jedna od važnijih tema u bankarskom sektoru. Krajem prošle godine, pod nazivom Bazel 3 donesene su izmjene i dopune regulatornog okvira poznatog kao Basel 2, a cilj nove regulative je učvrstiti pravila o kapitalu i likvidnosti i izgraditi otporniji bankarski sektor.
Slovenija već duže vrijeme primjenjuje pravila Basela 2, hrvatske banke tek odnedavno, dok je u Srbiji njegova primjena odgođena za kraj 2011. godine.
|
U sektoru osiguranja najveći su igrači i dalje fokusirani na regiju. Ipak, među deset najvećih osiguravateljske grupacija, tek tri imaju sjedište izvan Adria regije, dok su ostale u domaćem vlasništvu.
Vodeća je slovenska Triglav grupa, koja je zahvaljujući bruto premiji od 943,5 milijuna eura, dvostruko jača od sljedeće osiguravateljske grupacije na popisu, hrvatskog Croatia osiguranja koje ima 444 milijuna eura bruto premije.
Pored ove dvije, u ostalih pet vodećih grupacija u Adria regiji spadaju još Agram (321,8 milijuna eura), Adriatic Slovenica (270 milijuna eura) i Zavarovalnica Maribor (259,5 milijuna eura).
Pad premija je zamjetan na gotovo svim tržištima što je posljedica gospodarske krize zbog koje se štedi na troškovima osiguranja.
Padom kupovne moći građana naročito je pogođeno životno osiguranje, koje ima karakteristike štednje i dugoročnog je karaktera.
Slovensko tržište osiguranja najrazvijenije je u regiji, što pokazuje i bruto premija po stanovniku. Prema tom pokazatelju Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije.
Najveća osiguravajuća grupa cijele regije, te tri od pet najvećih osiguravajućih grupa regije, dolaze upravo iz Slovenije. Najveće slovensko osiguravajuće društvo je Triglav, a slijede ga Zavarovalnica Maribor i Adriatic Slovenica.
Hrvatsko tržište osiguranja drugo je po veličini, ali i po razvijenosti. U 2010. godini ovo tržište je zabilježilo pad premije od 1,8 posto mjereno u lokalnoj valuti, pri čemu je pad nešto izraženiji kod neživotnih osiguranja.
Prema podacima Hrvatske udruge osiguravatelja, za prvih pet mjeseci 2011. godine vidljivo je da je negativan trend na području neživotnih osiguranja nastavljen, s padom od 1,6 posto. Kod životnih je osiguranja također primjetan pad, no nešto slabiji od 1,3 posto.
Na hrvatskom tržištu djeluje ukupno 26 osiguravajućih društava, od toga prvih pet osiguravajućih društava drži oko dvije trećine ukupnog tržišta. Kao i prošle godine, najveće osiguravajuće društvo je Croatia osiguranje, koje na listi slijede Euroherc, član Agram grupacije, te Allianz.
Na srpskom tržištu osiguranja, ukupno su prisutna 22 osiguravatelja, što je u odnosu na premiju na tržištu znatno više nego u Sloveniji ili Hrvatskoj. Najveće društvo je Dunav osiguranje, a slijede ga Delta Generali osiguranje i DDOR Novi Sad.
Razlozi za toliki broj društava su prije svega uvjetovani uvjerenjem da srpsko tržište zbog gospodarskog potencijala, broja stanovnika i vrlo niske penetracije osiguravateljnih usluga, pruža znatan potencijal za rast.
|
Tržište osiguranja u BiH, prema glavnim pokazateljima razvijenosti, na razini je tržišta u Crnoj Gori i Srbiji, s tim da je, zbog specifične organizacije i regulative, na njemu prisutan velik broj osiguravajućih društava, njih 26.
Prema ukupnoj premiji osiguravajući sektor u Federaciji BiH nešto je veći od onog u Republici Srpskoj. Najveća društva dolaze upravo s područja Federacije. Tako je najveće društvo Sarajevo-osiguranje, a slijede ga Bosna-Sunce i Euroherc (obje članice Agram grupe).
U Crnoj Gori tržištem dominiraju osiguravajuća društva u stranom vlasništvu. Ovo tržište ujedno je i najmanje u regiji, s ukupnom bruto premijom od 62,5 milijuna eura.
Makedonsko tržište osiguranja najmanje je razvijeno u regiji, što pokazuje i udio bruto premije u BDP-u.
Međutim, za razliku od ostalih tržišta u prošloj godini ostvarilo je rast ukupnih premija, i to po stopi od 4,8 %.
Najveći rast ostvarilo je Croatia osiguranje i to u segmentu neživotnih osiguranja, gdje je premija porasla čak 4 puta, iako s vrlo niske baze. Najveće osiguravajuće društvo je Vardar, član Triglav grupe, a slijedi ga Sava Tabak kao članica Sava Re grupe.
Najveći izazov koji stoji pred društvima za osiguranje je Solventnost 2, direktiva EU-a. Tek je nekoliko osiguravajućih društava pokrenulo projekte formalne implementacije Solventnosti 2, dok je mali broj njih sudjelovao u programu Pete kvantitativne analize utjecaja (Qis 5). Sustavi upravljanja rizicima i upravljanja poslovanjem zaostaju za uobičajenom praksom u državama Europske unije, navode iz Deloittea.
|
|
 |
|