13.05.2010.
Počela Godišnja skupština EBRD-a: Financijska elita u Zagrebu
U Zagrebu se u petak i subotu održava Godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj na kojoj će se okupiti financijska elita, a očekuje se više od 2.000 sudionika iz cijelog svijeta. Na dnevnom je redu, među ostalim, odluka o dokapitalizaciji EBRD-a koja će omogućiti jačanje aktivnosti Banke
Više od dvije tisuće financijskih stručnjaka iz cijelog svijeta okupit će se u Zagrebu od 14. do 15. svibnja na 19. godišnjoj skupštini Europske banke za obnovu razvoj (EBRD) i popratnom Poslovnom forumu.
Sudionici skupa razmatrat će najnovije političke, gospodarske i društvene promjene te poslovanje Banke. Riječ je o jednom od najvećih financijskih skupova u ovoj godini.
Dioničari Banke razmatrat će strategiju EBRD-a u predstojećem razdoblju, gospodarski oporavak na prostoru na kojem posluje te kako EBRD može pridonijeti oporavku, a zatim i bržem daljnjem razvoju gospodarstva. Sastanku Odbora guvernera EBRD-a predsjedat će francuska predstavnica, ministrica financija Christine Lagarde.
"EBRD je, odgovarajući na krizu, svoja ulaganja u prošloj godini povećala za više od 50 posto, na 7,9 milijardi eura“, istaknuo je u najavi skupa glavni tajnik EBRD-a Enzo Quattrociocche.
Banka se obvezala na daljnju potporu regiji, a kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za pojačana ulaganja od svojih će dioničara na Godišnjoj skupštini zatražiti da podrže povećanje temeljnog kapitala.
Zbog toga je svibanjski skup izuzetno značajan za EBRD. Priljev kapitala u regiju je jako smanjen, a s obzirom da EBRD želi zadržati aktivnu ulogu u regiji, povećanje kapitala dobra je osnova za ispunjenje tog cilja.
U okviru Godišnje skupštine EBRD-a hrvatska Vlada bit će domaćin Poslovnog foruma na kojem će se održati tri panela - o potencijalima za ulaganje u Hrvatsku, o mogućnostima ulaganja u infrastrukturu i zaštitu okoliša te o turističkim perspektivama. Forum će otvoriti predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor i predsjednik EBRD-a Thomas Mirow.
Ulagačima će svoje potencijale predstaviti ukupno 19 zemalja u kojima posluje EBRD.
Paralelno sa službenim programom, Hrvatska će 14. svibnja na neformalnom sastanku ugostiti predsjednike vlada država jugoistočne Europe.
Skup će se održati u okviru Inicijative za suradnju zemalja jugoistočne Europe koja uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, Grčku, Moldaviju, Rumunjsku, Srbiju i Tursku.
|
Kako do oporavka
Glavna tema ovogodišnjeg Poslovnog foruma bit će - kako ostvariti održivi rast. Na panelima će se raspravljati o tempu i dubini oporavka od jedne od najgorih financijskih kriza u povijesti, kako ojačati financijska tržišta kako bi mogla poduprijeti održivi rast, utjecaju krize na regiju i porukama koje se iz krize mogu izvući, o tržištu korporativnog duga te oporavku korporacija u specifičnim sektorskim uvjetima.
Među panelistima u raspravi o utjecaju krize na regiju bit će Marek Belka, direktor Europskog odjela Međunarodnog monetarnog fonda, Marco Buti, direktor za gospodarstvo i financije pri Europskoj komisiji, te Božidar Đelić, zamjenik premijera u Vladi Republike Srbije.
Sa zanimanjem se očekuje panel o iskustvima EBRD-a u kreditiranju u lokalnoj valuti. Financijska kriza pokazala je opasnosti tečajnog rizika, odnosno rizik otplate inozemnog duga u čvrstoj valuti ako su lokalni priljevi u domaćoj, stoga su takvi krediti namijenjeni zemljama ovisnima o ino-zaduživanju.
Do sada je Banka odobrila skoro četiri milijarde eura takvih kredita. Prva je kredit u lokalnoj valuti dobila Mađarska 1994. godine, a uslijedili su Azerbajdžan, Češka, Bugarska, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Turska, Ukrajina, Gruzija, Moldavija... Voditeljica hrvatskog ureda EBRD-a Charlotte Ruhe nedavno je najavila da Banka razmatra uvođenje kredita u lokalnoj valuti za Hrvatsku.
Rasprava o ženama u biznisu usredotočit će se na razlike između muškaraca i žena pri poimanju rizika, što je jedan od glavnih izazova u globalnoj financijskoj krizi. U panelu će sudjelovati Edit Papp, izvršna direktorica Erste Banke u Mađarskoj, Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora, i Liliana Solomon, izvršna direktorica rumunjskog Vodafonea.
Gradonačelnici Zagreba, Varšave, Beograda, Tirane i bugarskog Burgasa govorit će o društvenom utjecaju krize. Veliki gradovi našli su među prvima na udaru financijske krize koja je znatno umanjila proračune, što se odrazilo na javne projekte i usluge.
EBRD ove godine nizom događanja obilježava 10. godišnjicu svog programa za civilno društvo. Raspravljat će se o ulozi civilnog društva u procesu pristupanja zemalja Zapadnog Balkana Europskoj uniji, ravnopravnosti spolova u tranzicijskoj regiji te informacijama o ulaganjima i strategiji EBRD-a u regiji.
|
Fokus na održivom rastu
U strategiji EBRD-a veliki značaj pridaje se energetskoj učinkovitosti i održivosti, tako da će dio panela biti posvećen energetskim temama.
Prema procjenama EBRD-a novčana vrijednost emisije stakleničkih plinova izazvane Godišnjom skupštinom iznosi 60 tisuća eura i Banka će toliki iznos uplatiti u svoj fond iz kojeg se financiraju projekti namijenjeni zaštiti okoliša.
Tijekom godišnje skupštine u Muzeju za umjetnost i obrt održat će se Gospodarsko-turistička izložba. Sva poslovno-financijska događanja odvijat će se u Hotelu Westin, Muzeju za umjetnost i obrt, Muzeju Mimara, Hrvatskom novinarskom domu i Hrvatskom državnom arhivu.
Prema procjeni Zlatana Muftića, voditelja Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Zagreba (TZGZ), hotelijeri bi mogli imati između 300 i 400 tisuća eura prometa, računajući samo noćenje i osnovne potrebe. Hrvatska Vlada je za troškove organizacije godišnje skupštine EBRD-a u ovogodišnjem proračunu predvidjela 15 milijuna kuna. (Bankamagazin)
|
|
 |
|