16.02.2011.
EBRD će ove godine u Hrvatsku uložiti 350 mil. eura
Investicijski plan EBRD-a za Hrvatsku u ovoj godini kreće se između 300 i 350 milijuna eura, kaže Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku koja je na javnom predavanju Banke analizirala prilike i izazove ulaska Hrvatske u EU
Hrvatska je dobro ugrađena u regiju jugoistočne Europe zbog povijesnih i ekonomskih razloga, ulaskom u Europsku uniju ostvarit će važnu ulogu za ove prostore, no prije toga pozornost treba okrenuti pitanjima podizanja konkurentnosti, efikasnog korištenja EU fondova, restrukturiranja željeznica, te pripremama za otvaranje tržišta rada, kazala je Zsuzsanna Hargitai, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku na javnom predavanju Banke.
Navodeći iskustva zemalja EU-8, odnosno Poljske, Mađarske, Češke, Slovenije, Slovačke, Estonije, Litve i Letonije u poljoprivredi, ističe da ulazak u Uniju povećava trgovinu kompletnog sektora.
U ovom području od velike su važnosti EU CAP instrumenti (EU Common Agricurtural Policy), te IPA fondovi, koje treba znati upotrijebiti. Hargitai kaže da su mnoge zemlje naučile da možete imati savršeni projekt, no ako ga ne znate pravilno voditi, nećete dobiti novac EU. Razvijena strategija, pravilno planiranje troškova i nadgledanje implementacije su imperativ.
Treba voditi računa o osjetljivim sektorima, nastavlja Hargitai koja je poziciju u Hrvatskoj preuzela sredinom prošle godine. Daje primjer Mađarske, u kojoj su se nakon pristupanja Uniji zatvarale šećerane jer nisu mogle podnijeti konkurenciju. Spomenimo samo da je proizvodnja šećera jedan od malobrojnih hrvatskih proizvoda koji su konkurentni na tržištu EU.
Slijedi prilagođavanje pitanju carina – domaće tvrtke sada trguju po bescarinskom režimu s regijom u sklopu Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini ili CEFTA-e, dok će se od siječnja 2013., koji govornica uzima kao datum ulaska u Uniju, te carine ustanoviti. Sa zemljama-članicama carine se prestaju primjenjivati.
Trenutačno članstvo unutar CEFTA-e za Hrvatsku je korisno, ocjenjuje Hargitai, no za pravu kompetitivnost presudne su strukturne reforme.
|
Iskorak infrastrukturnih kompanija
Dio promjena koje nas čekaju odnose se na tržište rada. Na razini spomenutih EU-8 došlo je do promjena na lokalnoj razini i pada zaposlenosti te suočavanja s manjkom adekvatne i sposobne radne snage koja je napustila zemlju. S druge strane, mobilnost znači i prihvat novih radnika, pa Hargitai savjetuje rad na imigracijskim regulativama.
Željeznice su opterećenje mnogih zemalja, kao i Hrvatske, pa su EU politike usmjerene liberalizaciji željezničkog tereta. Jedna od mogućnosti za velik iskorak Hrvatske tako bi mogao biti u restrukturiranju željezničke infrastrukture i privlačenje teretnog prometa sa cesta.
Država bi u projekte infrastrukturnih kompanija trebala voditi računa o uključivanju privatnog sektora, jer, kako navodi Hargitai, mnogi dobri poslovi mogući su u kombinaciji EU fondova i javno-privatnog partnerstva.
Pozornost se treba usmjeriti i promociji korištenja obnovljivih izvora energije – tu su ciljevi popularno zvani '20-20-20 do 2020.' – kojima se želi povećati udio obnovljivih izvora u potrošnji energije na 20 posto, za isti postotak smanjiti ukupna potrošnja te za isto toliko smanjiti emisije CO2, do spomenute godine.
Biti dio zajedničkog tržišta znači i niži trošak za investitore, povećanje portfelj i izravnih stranih ulaganja, dok se troškovi financiranja snižavaju, odnosno padaju premije na rizik. Velik utjecaj, ako ne i presudan, nosi prilagođavanje EU kroz vlastite investicijske politike zemlje i otvorenost prema investitorima.
Što se tiče ulaganja EBRD-a u Hrvatsku ove godine, radi se na projektu na hidroelektrani Ombla, na kreditnim linijama za energetsku učinkovitost, te za malo i srednje poduzetništvo, surađuju i s lokalnim komercijalnim bankama. Hargitai navodi da su zainteresirani i za projekte u sektoru transporta kao što je modernizacija luke u Splitu, a cijeli investicijski plan za ovu godinu vrijedan je između 300 i 350 milijuna eura.
|
Inače, neto dobit EBRD-a u 2010. iznosila je 1,4 milijarde eura, u usporedbi sa 746 milijuna eura u 2009., zahvaljujući pojačanim ulaganjima i započetom oporavku gospodarstava u regiji u kojoj banka posluje.
Bančina su ulaganja u prošloj godini dosegnula rekordnih devet milijardi eura, u usporedbi sa 7,9 milijardi u prethodnoj godini. Rekord je zabilježen i u stavci ukupnog broja pojedinačnih ulaganja, kojih je banka nanizala 389, navodi se u priopćenju.
U idućoj godini banka planira održati visoku razinu ulaganja, u visini osam do devet milijardi eura.
Prošle je godine EBRD značajno povećao ulaganja u sklopu ključnih strateških inicijativa, ističe se u priopćenju.
Tako su ulaganja u zemljama u početnoj fazi tranzicije, uključujući Armeniju, Azerbajdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Kirgistan, Moldovu, Mogoliju, Uzbekistan, Tadžikistan i Turkmenistan gotovo udvostručena na 920 milijuna eura, kroz financiranje 114 projekata.
Banka je financirala i 71 projekt u regiji zapadnog Balkana, što je 39 posto više nego 2009. Vrijednost ulaganja na tom području prvi je puta premašila milijardu eura, ističu u EBRD-u.
Ulaganja u sklopu Inicijative za održivu energiju uvećana su za 64 posto na 2,2 milijarde eura i na njih je otpadala gotovo četvrtina ukupnih EBRD-ovih ulaganja u 2010.
U banci ukazuju i na pojačanu preorijentaciju na financiranje realnog gospodarstva, pa je udio izravnih ulaganja u tvrtke premašio četvrtinu ukupnih novih ulaganja EBRD-a u 2010.
Zbog poskupljenja cijena hrane povećana su i ulaganja u poljoprivredni sektor, u kojem su potpisani ugovori o 63 nova projekta ukupne vrijednosti 836 milijuna eura, što je 31 posto više nego u 2009.
Rekordna ulaganja zabilježena su i u energetskom sektoru, gdje je zabilježena snažna potražnja za financiranjem projekata obnovljive energije. Tako su bančina ulaganja u tom segmentu gotovo utrostručena u 2010., uz uloženih ukupno 363 milijuna eura u devet projekata.
Ukupna ulaganja u energetski sektor uvećana su za trećinu i premašila su milijardu eura.
Budući da je oporavak u regiji jugoistočne Europe kaskao za onim u ostatku zemalja u tranziciji, banka je u sklopu programa pomoći bankama uložila 980 milijuna eura u podružnice grčkih banaka u četiri zemlje jugoistočne Europe za potrebe financiranja lokalnih tvrtki.
Procjenjuje se da je vrijednost EBRD-ova dioničkog portfelja na kraju prošle godine iznosila 6,3 milijarde eura i da je obuhvaćala 237 izravnih ulaganja, stoji u priopćenju EBRD-a. (Bankamagazin)
|
|
|
|