10.05.2012.
Rohatinski: 2012. iskoristiti za stvaranje uvjeta za rast
Ova će godina biti još jedna godina snažnih ograničenja, prema prognozama HNB-a u 2012. očekuje se pad BDP-a za 1 posto, no iako predviđanja nisu blistava, prognoze nisu tako loše ako konačno iskoristimo ovu godinu i stvorimo uvjete da ekonomija u 2013. ponovno raste, rekao je danas u Opatiji guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.
Govoreći na početku dvodnevne znanstveno-stručne konferencije "Hrvatsko novčano tržište", Rohatinski je poručio kako kretanju sredstava na pokretanje proizvodnje i zapošljavanja ne može pomoći "nikakvo bacanje novca iz helikoptera ili revolucionarne ideje o izravnom kreditiranju proizvodnih programa iz središnje banke", nego "samo bolne reforme i strukturne promjene u funkcioniranju ekonomije".
Iznio je prognoze HNB-a o očekivanom padu BDP-a u ovoj godini za 1 posto, domaća potrošnja past će za 0,8 posto, izvoz roba i usluga za 1,2 posto, a očekuje se i stagnacija ulaganja. Tekuća inflacija ubrzat će s prošlogodišnjih 2,1 posto na oko 3,5 posto u ovoj godini.
Deficit platne bilance povećat će se s 1 na 2 posto BDP-a, inozemni dug na oko 102 posto BDP-a, ali će se, ako se zadrži kreditni rejting, on moći refinancirati po postojećim uvjetima.
Očekuje se da će se plasmani banaka povećati za oko 5 posto.
Ističe i da će se, ako se ostvare najavljene mjere, deficit konsolidirane opće države smanjiti s 5,8 na oko 5 posto BDP-a, a javni dug dostići 56 posto BDP-a. Naglašava kako treba nastaviti s fiskalnom konsolidacijom.
Iako predviđanja nisu blistava s aspekta socijalnih očekivanja i političkih obećanja, Rohatinski kaže kako prognoze nisu tako loše, ako konačno iskoristimo ovu godinu, posložimo kockice i stvorimo uvjete da ekonomija u 2013. ponovno raste.
Napomenuo je kako će 2012. biti još jedna godina snažnih ograničenja i izazova suočavanja s tim ograničenjima.
Obrazlažući osnovna ograničenja, uz ona vanjska (povratak recesije u EZ), naveo je da su investicije u Hrvatskoj zadnje tri godine smanjene za 28 posto te da je priljev inozemnog kapitala s 9,5 posto BDP-a u 2008. pao na 1,1 posto u 2011. godini.
|
Inozemni dug je na razini od oko 100 posto BDP-a, pa se zemlja mora svake godine financirati inozemnim zaduženjem od oko 18 milijarda eura, a fiskalna konsolidacija, koja uključuje povećanje cijena i usluga javnog sektora, znači daljnje smanjenje dohotka stanovništva.
Imajući na umu ta ograničenja, predvidjeli smo da će u 2012. biti teško zadržati razinu proizvodnje i zaposlenosti iz 2011.
To je još više naglasilo potrebu da se nakon tri godine nesnalaženja konačno pristupi radikalnijim promjenama u ekonomskom sustavu i ekonomskoj politici, kako bi se počeli stvarati uvjeti za promjenu kretanja u narednim godinama, rekao je Rohatinski.
Naveo je da je u prva tri mjeseca ove godine nastavljen pad industrijske proizvodnje, smanjenje građevinskih aktivnosti, pad robnog izvoza u EU, pad ukupnog uvoza, smanjenje zaposlenosti i ubrzanje tekuće inflacije, stagnira i promet na malo, a pozitivni rezultati ostvareni su u turizmu, pri čemu se radi o sezonski marginalnom razdoblju.
Napominjući da takva kretanja u prvom tromjesečju ne moraju biti signifikantna za sliku cijele godine, Rohatinski kaže kako je teško da će se kretanja u drugom tromjesečju znatnije razlikovati od onih u prvom te da niti postupna promjena tendencija u drugom dijelu godine ne može više promijeniti predznak ključnih pokazatelja za cijelu 2012.
Rohatinski se detaljno osvrnuo na ulogu monetarne politike ističući da suština problema u monetarnoj sferi nije u nedovoljnoj ekspanzivnosti monetarne politike HNB-a (koji je od 2008. oslobodio likvidnost bankovnog sustava od 46 milijarda kuna), već u vrlo nepovoljnim modelima pretvaranja inicijalno povećane likvidnosti u financijska sredstva koja će pokrenuti proizvodnju i zapošljavanje.
Dok se ti problemi ne počnu ozbiljno rješavati i dalje će postojati ograničena protočnost i uska grla, koja će usporavati kretanje novca prema proizvodnjama koje mogu dati učinke u ukupnoj ekonomiji.
Ocijenio da tu ne može pomoći "nikakvo bacanje novca iz helikoptera ili revolucionarne ideje o izravnom kreditiranju proizvodnih programa iz središnje banke", nego "samo bolne reforme i strukturne promjene u funkcioniranju ekonomije".
|
Toga je Vlada svjesna, kao i većina ekonomista "koji ne robuju klišejima iz drugih vremena", kazao je Rohatinski.
U nastavku skupa pomoćnik ministra financija Miljenko Fičor rekao je da Vlada u 2012. očekuje oporavak gospodarstva i realni rast od 0,8 posto, u 2013. rast od 1,5 posto, a u 2014. od 2,5 posto.
Fičor je istaknuo da se želi uspostaviti gospodarstvo usmjereno na izvoz, uz načela socijalne kohezije te da u prva tri mjeseca ove godine nije bilo većih rezultata u poticanju investicijskih aktivnosti, ali da se nagomilani problemi ne mogu riješiti preko noći. (H)
|
|
 |
|