16.03.2011.
Poslovni dnevnik: Gospodarstvo ostalo bez poslova od 17 mlrd kuna
U nabavi su drastično smanjeni radovi, što je pokosilo građevinu, dok su usluge i roba stagnirali. Država je ubrala 4 mlrd kuna manje PDV-a
Hrvatsko gospodarstvo, prvenstveno građevinsko-obrtnički sektor, izgubili su lani 17,2 milijardi kuna od javnih naručitelja. Pokazuju to prvi podaci o javnoj nabavi na razini cijele Hrvatske u usporedbi sa 2009. godinom.
Dok je u 2009. ukupno ugovoreno 37,4 milijarde kuna, lani je iznos pao na 20,2 milijarde kuna.
Pad od 46 posto u odnosu na 2009. godinu još je izraženiji kada se zna da je tada vrijednost javne nabave bila 12 posto veća nego 2008. godine. Svi iznosi su bez PDV-a, što znači da je država izgubila još oko četiri milijarde kuna poreza, ali ta brojka je okvirna i ovisi o tome koliko bi u nabavi sudjelovale javne tvrke, a koliko središnja i lokalna država.
Još lošija vijest je da u Ministarstvu gospodarstva procjenjuju da će ove godine vrijednost nabave ostati ista, ili se čak smanjiti u odnosu na lani, jer je središnji proračun ostao na istoj razini, a proračuni lokalne uprave ili stagniraju ili su smanjeni.
Podaci Zdeslavu Šantiću, glavnom ekonomistu SG-Splitske banke, samo dokazuju strukturni problem hrvatskog gospodarstva naslonjenog na državnu potrošnju i domaću potražnju. Sada se plaća cijena što javni sektor nije htio provoditi reformu, nego je prvenstveno štedio na kapitalnim investicijama, što je povećalo nezaposlenost i bacilo tvrtke u probleme. “U takvoj situaciji oporavak je odgođen”, kaže Šantić.
Cjelokupni pad vrijednosti je ostvaren na nabavi radova kojih je u 2009. naručeno 21,8 milijardi kuna, dok je lani ta brojka pala za 78 posto - na mizernih 4,8 milijardi kuna.
|
Uz opći pad investicija, još su dva statistička razloga za ovako izraženi pad. Jedan su Hrvatske autoceste koje su u 2009. godini bez novca sklopile ugovore vrijedne oko sedam milijardi kuna s PDV-om. Ti radovi još nisu obavljeni, a za neke bi izvođači trebali biti uvedeni u posao tek ove godine. Drugi razlog je izmjena zakona i uvođenje institucije okvirnih sporazuma.
U 2009. je, kažu u Ministarstvu, sklopljen “veliki broj” okvirnih sporazuma, tj. izabrani su pretkvalifikacijski izvođači koji će se sljedeće četiri godine natjecati ili imati ekskluzivu za obavljanje određenih radova.
Podaci o vrijednosti ugovara po tim okvirnim sporazumima će se znati tek krajem ožujka, a uz njih, u Ministarstvu vjeruju da će pad će biti malo ublažen. “Sve brojke koje se pojave iz realnog sektora dokazuju suprotno od onoga što Vlada priča. Na direktnom smo putu u propast, a ova Vlada to ne zna promijeniti”, komentira predsjednik HNS-a Radimir Čačić.
Vrijednost nabave usluga i roba su ostale na približno istim razinama i lani. U 2010. je vrijednost usluga pala za oko pola milijuna kuna, sa 7,8 na 7,3 milijarde kuna, dok je roba porasla za 300 tisuća kuna - na 8 milijardi.
Inače, podaci za obje godine ne sadrže tzv. bagatelnu nabavu (vrijednosti do 70.000 kuna). Ona je lani ukupno iznosila nešto više od tri milijarde kuna, a za ovu godinu podaci nisu još dostupni. Iz HUP-a kažu da će ostajanje vrijednosti nabave ove godine na razini lanjskih 20,1 milijarde značiti daljnju ekonomsku stagnaciju, izostanak tehnološkog razvoja, gašenje malih i srednjih tvrtki i porast nezaposlenosti.
“Samo nove investicije mogu dovesti na put gospodarske i socijalne stabilnosti”, kaže Bernard Jakelić, zamjenik direktora HUP-a. On naglašava da je za to potrebno više ne stavljati domaće tvrtke u nepovoljan položaj u natječajima, a treba promijeniti i klimu stvorenu korupcijskim aferama koja koči i zdrave investicije. (Poslovni dnevnik)
|
|
 |
|