05.05.2010.
Predsjednik Josipović poduzetnicima: Poduprite interese općeg dobra
Na Danu poduzetnika 2010. "Kriza i društveno odgovorno poslovanje" održanom 4. svibnja u zagrebačkom Hotelu Westin hrvatski predsjednik Ivo Josipović održao je govor koji smatramo vrlo vrijednim, a kako je on u javnosti potisnut dnevnim događajima, predsjednikovo izlaganje donosimo u cijelosti
Poštovana gospođo predsjednice Vlade,
Poštovane poduzetnice i poduzetnici,
Zahvaljujem što ste me pozvali na obilježavanje vašeg dana – Dana poduzetnika - i time mi omogućili da vama, ali i cijeloj hrvatskoj javnosti, iznesem svoja razmišljanja o današnjoj temi: gospodarskoj krizi i društveno odgovornom poslovanju.
Jedan od najvećih izazova našeg društva u ovom stoljeću bit će osiguranje održivog i uravnoteženog gospodarskog rasta.
Potrebe sadašnje i budućih generacija ne mogu se zadovoljiti ukoliko se ne respektiraju prirodni sustavi i međunarodni standardi koji štite temeljne društvene vrijednosti i vrijednosti okoliša. Uloga poslovnog sektora u tom kontekstu prepoznata je kao kritična.
Stoga je u interesu poslovnog sektora, kao dijela našeg društva, da doprinese rješavanju zajedničkih problema, jer se on može neometano razvijati samo kada su komune i ekosustavi u kojima posluje zdravi.
Društveno odgovorno poslovanje očituje se u namjeri poduzeća da stvarajući dodanu vrijednost ostvaruje pored njegove konkurentske prednosti i širu društvenu korist.
Tako je sigurno da ulaganja u zaposlenike, inovacije i energetsku učinkovitost predstavljaju elemente društveno odgovornog poslovanja, a osim što iskazuju odgovornost poduzeća, povećavaju i njegovu učinkovitost te samim time bolji opstanak na tržištu.
S obzirom da je EU naša neminovnost, važno je sagledati razvoj gospodarstva i s aspekta novih uvjeta koji će stupiti na snagu našim pristupom EU. A upravo EU potiče stvaranje ekonomije znanja i inovativnosti u kojoj ćemo biti konkurentni ako se i sami razvijamo u tom smjeru.
Istraživanja u svijetu pokazuju da poduzeća koja implementiraju društveno odgovorno poslovanje posjeduju veću otpornost na krizu te da imaju dugoročnu održivu konkurentsku prednost.
Na taj način poduzeća pridonose izgradnji pravednog društva bez korupcije, društva u kojem je na snazi ravnopravna raspodjela vrijednosti, ali i društva jasnih obveza i odgovornosti. Za odgovorno poslovanje potrebno je stvoriti i regulatorni okvir koji će adekvatno vrednovati i poticati praksu odgovornog poslovanja.
|
Predugo zanemarivane gospodarske (i ne samo gospodarske) probleme[1] hrvatskog društva, radi stabilnosti naše Domovine, moramo rješavati sada. Ne želim govoriti samo o problemima poslovne zajednice iako su oni u ovome trenutku izuzetno važni.
Smatram svojom odgovornošću, da kao Predsjednik Republike, upozorim na nepovoljne trendove u našem društvu koji će se, ako danas ne poduzmemo odgovarajuće aktivnosti, nastaviti i produbiti krizu.
Kao prvo, Hrvatska je suočena s nepovoljnim demografskim promjenama. Projekcije Državnog zavoda za statistiku kažu da bi se broj stanovnika u Hrvatskoj mogao smanjiti za 700.000 (16%) do 2050. godine, ako svi uvjeti ostanu nepromijenjeni.
Istovremeno bi se udio starih osoba u ukupnom broju stanovnika mogao povećati na 27% u 2050. godini, dok bi se udio mladih ljudi mogao smanjiti na 10%. U istom razdoblju broj stanovnika radne dobi (15-64 godine) mogao bi se smanjiti za 780.000.
Ova demografska analiza nam govori da je Hrvatska zemlja sa starim stanovništvom, odnosno slabim demografskim potencijalom, što se u skorijoj budućnosti može smatrati jednom od najvećih prepreka našem ekonomskom prosperitetu.
Kao drugo, Hrvatski prostorni i društveno-gospodarski razvoj je neravnomjeran. Na razini županija znatna su demografska, ekonomska, obrazovna i druga regionalna odstupanja.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija su najvažnija jezgra, gdje se na samo 6,6 % ukupne površine Hrvatske skoncentrirana četvrtina stanovništva, gotovo 70% svih investicija u dugotrajnu imovinu, oko četvrtina aktivnoga stanovništva i ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
Zaostajanje u razvoju velikog broja županija u izravnoj je vezi s njihovom slabom populacijskom osnovom, nepovoljnom demografskom i obrazovnom strukturom stanovništva, ekonomskom nemoći i manjkom sredstava za razvoj te niskim regionalnim stopama zaposlenosti.
Velik broj županija u Hrvatskoj ulazi u kategoriju područja koja su primatelji državne pomoći, bilo da se radi o područjima od posebne državne skrbi, o brdsko-planinskim područjima ili o otocima. Prema postojećim kriterijima, gotovo četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske ulazi u kategoriju područja koja primaju pomoć.
Kao treće, hrvatsko tržište rada obilježeno je s nekoliko važnih strukturnih problema. Stopa udjela radne snage kod radno sposobnog stanovništva vrlo je niska (samo 47 % posto u 2009.).
Struktura tržišta rada ukazuje na potrebu za kombinacijom različitih mjera koje će poboljšati zaposlenost nezaposlenih osoba, njihov pristup novim poslovima kao i na potrebu za većom učinkovitošću institucija tržišta rada.
Da ne spominjem potrebu za boljom povezanošću obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata i sinergijski utjecaj te povezanosti na tržište rada. Ponovit ću što sam rekao u svom inauguralnom govoru, Hrvatska ima poštene i marljive ljude kojima moramo stvoriti priliku da rade, kako bismo u konačnici mogli isplatiti mirovine.
|
Kao četvrto, Hrvatska je izložena utjecajima klimatskih promjena i to ćemo u budućnosti sve više osjećati, poput suša i poplava, i požara koji nažalost odnose i ljudske živote.
Moramo na vrijeme prepoznati signale koje nam priroda šalje i adekvatno odgovoriti na izazove klimatskih promjena i to radi zdravlja naših ljudi i opstanka ekonomije. Gospodarska kriza ne smije biti izlika da se na ublažavanju utjecaja nepovoljnih klimatskih promjena odmah danas započne raditi.
Kao peto, malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj suočeno je s velikim izazovima. Poduzetništvo nije dovoljno zastupljeno u sektorima sa značajnim potencijalom za rast, uključujući poduzetništvo utemeljeno na tehnologiji. Mali i srednji poduzetnici suočeni su s administrativnim preprekama i nedovoljnim razvojem financijskih proizvoda.
Male tvrtke sa sjedištem u područjima od posebne državne skrbi suočavaju se s dodatnim problemima kao što je manjak odgovarajuće komunalne i poslovne infrastrukture te s nedovoljnim brojem programa koji potiču ulaganja u sektor proizvodnje. Nepovoljno je stanje i u našem obrtništvu.
Prijeko su potrebne mjere i poticaji koji će obrtnicima, malim i srednjim tvrtkama pomoći da prebrode teškoće u poslovanju. Probleme malih poduzetnika i obrtnika ne smijemo zanemariti.
Kao šesto, izravna strana ulaganja bilježe drastičan pad. Manjak novih ulaganja u proizvodnji međunarodno razmjenjivih dobara glavni je nedostatak.
Dominacija brownfield ulaganja naglašava potrebu za poboljšanjem poslovne i ulagačke klime i potrebu za strukturnim reformama koje će povećati konkurentnost cjelokupnog gospodarstva i njegovu privlačnost ulagačima, kako domaćim tako i stranim.
Naglašavam da je nužno poticati ulaganja domaćih tvrtki kojima se povećava efikasnost, produktivnost i tehnološki napredak.
Prostora za ulaganja ima, primjerice, u obnovljive izvore energije. Pokretanje proizvodno-razvojnoga zamašnjaka u ovome području je neophodno jer se Hrvatska obvezala da do 2020. godine obnovljivi izvori energije preuzmu 20 % proizvodnje energije.
Prema sadašnjem stanju, tih ulaganja praktički nema. Svaka pravno-ekonomska potpora, pa i izraženija politička podrška, mogla bi hrvatskim inovatorima i poduzetnicima – toj našoj „tehničkoj inteligenciji“ koja se trudi i bori - omogućiti značajan iskorak.
|
I da završim s nabrajanjem na prikazu gospodarske slike Hrvatske. Problemi hrvatskog gospodarstva najvećim su dijelom strukturne prirode.
Drago mi je što je Vlada Republike Hrvatske prepoznala da globalna kriza i poremećaji ne mogu biti izgovor, niti opravdanje za pasivnost. Samo proaktivna ekonomska politika može pokazati da smo odgovorna država koja svjesno upravlja svojim gospodarskim i društvenim razvojem.
Međunarodne institucije ocjenjuju da Hrvatska mora provesti sveobuhvatne reforme s ciljem rješavanja strukturnih problema u gospodarstvu.
I tu se trebamo složiti s guvernerom Hrvatske narodne banke kada je rekao da nema održivog ekonomskog razvoja bez mjera koje su u funkciji dugoročnog rješavanja strukturnih problema.
Preduvjet za rješavanje strukturnih problema gospodarstva, ali i za uspjeh svake pojedine mjere koju će Vlada poduzimati, je puna vladavina prava i učinkovit rad svih struktura izvršne vlasti od državne do lokalne. Bez ispunjavanja spomenutih uvjeta, nema mjesta održivom rastu gospodarstva.
Upravo je u tom smislu Hrvatska udruga poslodavaca, kao i druge gospodarske institucije i udruženja, na vrijeme upozoravala na recesijska kretanja i predlagala mjere usmjerene ka promjenama.
Uz nezaposlene građane, uz građane koji žive ispod socijalnog minimuma, uz tvrtke koje ne vide izlaza iz dugova, posebno me brinu upozorenja i primjedbe građana i poslodavaca koje se odnose na nefunkcioniranje pravne države.
Izražena korupcija (u javnoj nabavi), nedovoljna učinkovitost u nekim dijelovima izvršne vlasti od državne do lokalne razine i česte promjene zakona i propisa koji su nerijetko u međusobnoj koliziji.
Posebno napominjem primjedbe građana koje se odnose na nedovoljno efikasno sudstvo i državnu upravu, mada, moram reći, u dijelu borbe protiv korupcije kao i u dijelu pravosudne reforme, Hrvatska je ostvarila značajan napredak.
Za potpuni učinak borbe protiv korupcije i uspostavu efikasnog sudstva, koji su, ponoviti ću preduvjet gospodarskog rasta, ostaje nam još posla i u tome će Vlada Republike Hrvatske imati moju punu podršku.
Vjerujem da ste i vi – poslodavci, kao nositelji razvoja hrvatskog gospodarstva, voljni, spremni i sposobni nadalje poticati Vladu Republike Hrvatske na nužne reforme, ali vjerujem da ste vođeni društvenom odgovornošću spremni voditi računa o dugoročno održivom razvoju naše zemlje.
Vrijeme je da vi – kao lideri svojih tvrtki – uvidite da se poslovni procesi vaših tvrtki neupitno isprepliću sa procesima u cijeloj društvenoj zajednici.
U tom smislu imate mogućnost zahtijevati bolji položaj za sebe, ali imate i jedinstvenu priliku da u svakoj takvoj dodirnoj točki podupirete interese općeg dobra. Takav doprinos će bez sumnje biti u korist svekolikog razvoja i napretka Republike Hrvatske.
|
Želim vjerovati da će svi dionici naše stvarnosti i donosioci odluka, u ovom vremenu krize, biti vođeni općim interesima, da će opće dobro nadvladati partikularne interese i probitak bilo koje interesne skupine. Jasna je zajednička odgovornost svih nas ovdje okupljenih. (Bankamagazin)
|
|
|
|