17.04.2010.
NL: Ne uspije li prodaja škverova, uzdrmat će se proračun
Vlada računa da će barem polovinu duga brodogradilišta, od ukupno 14 milijarda kuna, vratiti kupci škverova. Neuspjeh privatizacije bio bi okidač za još veće zaduživanje države u inozemstvu, ali i za drastičnije kresanje prava onima koji dobivaju proračunski novac
Brodogradilišta su noćna mora ne samo radnicima nego i Vladi, piše u subotu Novi list. Banski dvori opet su produljili natječajni rok za privatizaciju.
Ako prodaja ne uspije, 14 milijarda kuna dugova brodogradilišta past će isključivo na leđa državnog proračuna. Svi porezni obveznici morat će vratiti goleme kredite koje su škerovi podigli uz jamstva hrvatske Vlade.
Naime, 14 milijarda je više od 11 posto državnog proračuna. To je proračunski iznos od kojeg 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika živi četiri mjeseca.
Neuspjeh privatizacije ne bi samo zapečatio sudbinu brodogradilišta. Uzdrmao bi i javne financije, jer Vlada računa da će barem polovinu tog duga vratiti kupci škverova.
Neuspjeh bi bio okidač za još veće zaduživanje države u inozemstvu, ali i za drastičnije kresanje prava onima koji dobivaju proračunski novac.
O toj noćnoj mori malo tko u Vladi otvoreno govori. Željko Lovrinčević, ekonomski savjetnik premijerke, nedavno je uzgred rekao da o raspletu privatizacije brodogradnje, kao i grčke krize, uvelike ovisi i rasplet hrvatske proračunske godine.
Naime, svi ekonomski pokazatelji u Hrvatskoj lani su padali, a rastao je samo državni proračun, za oko 0,2 posto. I ove godine proračun se nije smanjio, a njegov deficit trebao bi iznositi oko 3 posto BDP-a, bez brodogradilišta. Nedostajući novac namaknut će se novim kreditima.
No, zbog grčke financijske krize – te sličnih kriza koje tinjaju u Španjolskoj, Portugalu – svi se boje rasta kamata na kredite.
Primjerice, nekoliko dana prije nego što su Bruxelles i Washington odlučili Grčkoj osigurati paket pomoći od 30 milijarda eura za ovu godinu, kamate na obveznice grčke države na tržištu su se popele već na 7,5 posto. Kupci obveznica gubili su povjerenje da će Grčka moći vratiti dug, pa im je Atena morala povećavati kamate.
Istodobno, kreditna agencija Fitch – koja je, uz Moody's i Standard & Poor's, jedna od tri najvažnije u svijetu – snizila je grčkim obveznicama rejting na najnižu prihvatljivu granicu.
Samo tanka crta dijeli te obveznice od dijagnoze da su bezvrijedne, nepoželjne za ulagače. Kad bi i ostale agencije učinile isto, Grčka više ne bi mogla zaduživati se obveznicama. Preostalo bi joj traženje pomoći i kredita od MMF-a, kojeg je Atena izbjegavala.
No, kao članica eurozone, Grčka je dobila paket pomoći od kojeg će dvije trećine dati Bruxelles uz pet posto kamata, a trećinu MMF uz uobičajene kamate od jedan ili dva posto. Vjerovnici pritom traže od Atene da u zamjenu skreše proračunske izdatke, ili će joj zatvorili kreditne pipe.
|
Hvatska nije članica EU, pa jeftine kredite može dobiti samo od MMF-a. Vlada se boji kresanja javnih izdataka koje zahtijeva MMF. Boji se takve obaveze, osobito prije izbora, pa se radije zadužuje skuplje, na tržištu, putem državnih obveznica s trenutačnim kamatama od oko 7 posto.
Možda te kamate neće više rasti. No, iz iskustva je poznato da kamate rastu ako država, koja obveznice izdaje, loše vodi javne financije. Da bi kreditore uvjerila u suprotno, svaka prezadužena država mora im, recimo, predočiti plan za smanjenje javne potrošnje.
Vlada će se zbog brodogradilišta, po svemu sudeći, morati zadužiti više nego što je željela. No, da bi se izborila za prihvatljive kamate, Vlada i ministar financija Šuker morat će uvjeriti kupce obveznica da ne trebaju brinuti.
Morat će im predočiti nekakav plan za držanje javnih financija pod kontrolom. Dakle, morat će kresati preveliku javnu potrošnju i izvoditi reforme da bi održali kreditni rejting Hrvatske. U suprotnom, Hrvatska će se zaduživati sve više i sve skuplje, dok postupno ne izgubi povjerenje kreditora u inozemstvu, pa će joj jedini izlaz biti traženje pomoći od MMF-a. Opet će uslijediti kresanja – koja Vlada izbjegava – ali još veća. (Novi list, Bankamagazin)
|
|
|
|