11.10.2010.
Poslovni forum o novom modelu rasta
Dugoročni projekt časopisa Banka i Poslovnog dnevnika posvećen istraživanju mogućnosti novog modela rasta započeo je radionicom na temu ekonomskih perspektiva u srednjoročnom razdoblju. Prošli su tjedan održane još i radionice o poljoprivredi, turizmu i energetici
U sklopu projekta časopisa Banka i Poslovnog dnevnika posvećenog istraživanju mogućnosti novog modela rasta, u utorak 5. listopada održana je prva pripremna radionica na temu ekonomskih perspektiva u sljedećoj godini i budućem srednjoročnom razdoblju. Prošli su tjedan održane još i radionice o poljoprivredi, turizmu i energetici.
Poslovni forum, usmjeren traženju novog modela rasta vezan je uz tri politička događaja koja nas očekuju u idućih godinu dana: donošenje državnog proračuna, završetak pregovora s EU i parlamentarne izbore.
Na prvoj radionici sudjelovali su Alen Kovač, ekonomist Erste banke, Željko Lovrinčević, ekonomski savjetnik premijerke Jadranke Kosor, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a, Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa, Nenad Porges, konzultant, Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, te ekonomist Velimir Šonje. Radionicom su moderirali glavni urednici Banke i Poslovnog dnevnika Željko Ivanković i Darko Markušić.
U pogledu uvjeta pod kojima Hrvatska može ostvariti novi model rasta radionica se spontano orijentirala uglavnom na reforme u javnom sektoru, iako je bilo upozorenja o tome da su i poduzetnici inertni.
U raspravi je istaknuto:
- za ozbiljne mjere koje pojedina vlada želi poduzeti potrebne su višemjesečne pripreme u koje treba biti uključena stručna i šira javnost umjesto da mjere uvijek budu mini-revolucije;
- upozoreno je na lošu praksu da svaka nova vlada prvo mijenja porezni sustav i stvara nesigurnost, jer je promjena poreznog sustava najjednostavnija i najvidljivija iako izaziva distorzije u gospodarstvu
- raspravljalo se o kompleksnosti i zamjerkama uvođenja poreza na imovinu, koji podrazumijeva i otvaranje pitanja teritorijalnog ustroja jer je sadašnji sustav komunalnih naknada prihod lokalne uprave;
- naglašeno je da svi Hrvati imaju neku materijalnu imovinu, te da je veliki problem njezine redovite procjene;
- predloženo je ukidanje niza privilegija u kojima političari moraju krenuti od sebe;
- predloženo je da se ispita imaju li područja od posebne državne skrbi ikakvog smisla;
- predloženo je da se u sklopu povećanja efikasnosti u državnoj upravi uvede funkcija slična osobnome bankaru u bankama, tj. osoba u državnoj upravi koja bi investitora vodila kroz sustav i obavljala sve poslove kroz administraciju, čime bi se vjerojatno smanjila i korupcija;
|
- naznačena je i nedovoljna pokretljivost radne snage unutar državne uprave
- spomenuta je i niska razina obrazovanosti hrvatskih radnika, te kao poseban problem označen manjak cjeloživotnog obrazovanja
- naglašena je nužnost rješavanja problema mirovinskog sustava možda čak i financiranjem iz imovine, kao što se očekivalo reformom iz devedesetih kada je značajna imovina prenesena u vlasništvo mirovinskog fonda
- iznesene su i radikalne ideje, da se poput Skandinavije ostane izvan EU prostora koji je dugoročno sklerotičan i neće ponuditi platformu za dugoročniji rast, osobito izvoza
- spomenuta je potreba izračunavanja proračunskih multiplikatora, posebno u području budućih javnih investicija, pa i socijalnih transfera
- spomenuta je konstantna potreba unaprjeđenja transparentnosti kolanja
socijalnih transfera po uzoru na Austriju, čime bi se značajno smanjila zloupotreba sustava socijalnih transfera te osiguralo da socijalnu pomoć dobiju oni kojima je ista stvarno potrebna
- istaknuta je potreba da hrvatska formira jake amortizere za vanjske šokove i u tom pogledu spomenuta nužnost zakona o fiskalnoj odgovornosti.
Naglasci rasprave nisu ujedno i stavovi svih sudionika.
Poslovni forum Poslovnog dnevnika i Banke će nastaviti s radom u drugim sektorskim radionicama i širenjem kruga sudionika iz poslovnog sektora, među političarima i stručnjacima. (Bankamagazin)
|
|
|
|