23.07.2009.
Državi za preživljavanje treba 18 mlrd kuna
Čak i da do kraja godine ne kupi niti jednu spajalicu, država za svoje funkcioniranje treba od poreznih obveznika prikupiti vrtoglavo visok iznos. Trebamo li bolji dokaz da je vrijeme za rezove?
Koliko državi treba da bi održala minimalni hladni pogon, odnosno podmirila troškove koje ne može odgoditi ili ukinuti?
Koliko bi potrošila da se odrekne - ne samo Pelješkog mosta i bjelovarskog ipsilona, subvencija brodogradnji i poljoprivrednicima, transfera gubitašima u svom vlasništvu, Katoličkoj crkvi, općinama, gradovima i županijama, Hrvatima u BiH i drugih korisnika donedavno izdašne proračunske sise - već apsolutno svih troškova osim najnužnijih? Oko 18 milijardi kuna do kraja godine.
Naime, da bi isplatila mirovine i plaće tijekom listopada, studenog i prosinca, Vlada će morati skupiti više od 13 milijardi kuna - nešto više od osam za penzije te oko 5,5 milijardi kuna za plaće.
I to samo za gole neto iznose i doprinose zaposlenih u državnoj upravi. Naime, u ovaj izračun nisu uvrštena službena putovanja, naknade za za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život te stručna usavršavanja, kao ni troškovi vezani uz izvanproračunske fondove.
Ove godine na naplatu dolazi 14,1 milijardi kuna unutarnjeg i vanjskog duga. Pod pretpostavkom da je tijekom prethodna dva i tekućeg kvartala ravnomjerno otplaćivan, za otplatu vjerovnicima će tijekom četvrtog kvartala trebati pronaći 3,5 milijarde kuna, od čega samo za kamate 1,3 mlrd kuna.
Ostvare li se procjene Ministarstva financija, iznesene prije kojih mjesec dana, o tome kako će ove godine iznos preplaćenog poreza dosegnuti rekordnih 1,8 mlrd kuna, trebat će do kraja 2009. građanima vratiti nešto više od 1,1 mlrd kuna.
Troškovi za energiju, obzirom da je riječ o jesenskim i zimskim mjesecima, u tom bi se razdoblju mogli kretati oko 150 milijuna kuna, a samo za najnužnije usluge (telefon, pošta, prijevoz, komunalije, najamnine...) trebat će pronaći nešto više od 350 milijuna kuna.
Tome treba pridodati i oko 130 milijuna kuna za bankarske usluge, platni promet i slično. A ne bi bilo zgorega ni da u Šukerovoj blagajni stoji i barem 150 milijuna kuna u pričuvi za nepredviđene rashode.
Državi će, dakle, samo za najelementarnije potrebe i otplatu dugova u zadnjem kvartalu trebati više od 18 milijardi kuna.
Valja napomenuti kako tim novcem niti jedan segment državne uprave, od premijerke pa do najniže rangiranih činovnika, neće biti na bilo koji način poboljšan.
Neće biti iskorišten za podizanje učinkovitosti, informatizaciju, stvaranje kvalitetnih servisa za građanstvo i poduzetnike... Bit će potrošen na golo preživljavanje. (Bankamagazin)
|
|
|
|