30.06.2010.
Svjetska banka i UNDP: Hrvatska pomaže krivim ljudima
Kriza je poništila dobre rezultate brzog gospodarskog razvoja Hrvatske, pa se stopa siromaštva u 2009. povećala za 3,5 postotnih bodova, tj. oko 10.000 ljudi je dodatno gurnuto u siromaštvo, istaknuto je iz Svjetske banke
U godinama prije krize u Hrvatskoj je bilo oko 120.000 korisnika pomoći za uzdržavanje, dakle siromašnih bez ikakvih prihoda, dok se u kriznoj 2009. njihov broj kretao oko 93.000, odnosno oko 98.000 po zadnjim podacima, dok je ukupan broj građana u sustavu socijalne skrbi oko 270.000.
To je hrvatski paradoks - ispada da je u 2006. i 2007., dakle godinama koje nisu bile krizne, u sustavu socijalne skrbi bilo mnogo više siromašnih koji su primali pomoć, koja danas iznosi 500 kuna.
"Možemo samo staviti prst na čelo i razmišljati zašto je tako", kazala je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić, koja je ove podatke iznijela u srijedu na predstavljanju izvješća Svjetske banke i UNDP-a "Socijalni učinak krize i jačanje otpornosti", koje se bavi procjenama učinka krize na tržište rada i životni standard kućanstava, te daje preporuke za jačanje sustava socijalne zaštite kako bi on mogao smanjiti negativni utjecaj krize.
Zaključak stručnjaka Svjetske banke jest da su se u krizi pokazale sve slabosti hrvatskog socijalnog sustava kojem je neophodan redizajn, odnosno smanjenje opsega mjera koje su se pokazale neučinkovitim.
Neophodna je redistribucija novca jer su danas mnogi koji nisu siromašni uključeni u različite programe socijalne zaštite, a istodobno oni koji su stvarno siromašni ne mogu do naknada. Kao jedan od primjera istaknuta je loša ciljanost dječjeg doplatka.
Balasz Horwath, direktor UNDP-ova regionalnog centra u Bratislavi je odgovarajući na pitanje zašto se Hrvatska našla u situaciji u kojoj jest kazao kako "Hrvatska nije učinila ništa gore od drugih, ali i da se nije dovoljno dobro pripremila za krizu kao što je to mogla".
"Teško je iznijeti dobre prognoze, jer smo i prošle godine stalno revidirali procjene. Vjerujem da će na kraju godine rast biti nula. No, najvažnije je da se konzistentno provedu mjere Vlade, jer ako se to zbilja dobro napravi bit će stvorena osnova za budući gospodarski rast. U tom sam slučaju optimističan", zaključio je Balasz.
Analizirajući što je Vlada činila u krizi kad je riječ o tržištu rada, stručnjaci Svjetske banke utvrdili su da su glavna mjera bile naknade za nezaposlenost za koje ljudi moraju ispunjavati vrlo visok prag, a novi nezaposleni (među kojima je vrlo velik broj onih koji su tek bili ušli na tržište rada) uglavnom nisu udovoljavali tim uvjetima, pa danas njih oko 60 posto ne prima te naknade.
Kad je riječ o prevenciji dugoročne nezaposlenosti i kroničnog siromaštva, Vlada je u krizi dodatno smanjila aktivne programe tržišta rada, rezultat čega je njihov gotovo zanemariv učinak.
|
Kriza gurnula 150.000 Hrvata u siromaštvo
"Vladi predlažemo da bude fleksibilnija, da se prilagodi zbivanjima na tržištu rada, jer ne možete uvijek imati iste programe i iste pakete bez obzira na okolnosti", kazao je Jan Rutkowski, koji je rezultate istraživanja predstavio zajedno sa Sanjom Madžarević-Šujster.
"Redistribucija sredstava, odnosno njihovo preusmjeravanje s pasivnih u aktivne programe tržišta rada povećalo bi učinke Vladine politike na tržištu rada. Hrvatska danas po izdvajanjima za aktivne mjere daleko zaostaje za prosjekom EU ali i zemljama regije", upozorio je Rutkowski.
"Kriza je poništila dobre rezultate u socijalnoj skrbi ostvarene u prethodnim godinama brzog gospodarskog razvoja. Uzevši u obzir osnovnu stopu siromaštva od 10 posto, rezultati naše simulacije o utjecaju krize na siromaštvo upućuju na zaključak da se stopa siromaštva u 2009. povećala za 3,5 postotnih bodova, što je prilično velik šok, odnosno oko 10.000 ljudi je dodatno gurnuto u siromaštvo", kazala je Madžarević Šujster.
Ona je također ukazala da je neophodno smanjiti institucionalnu rascjepkanost sustava mjera socijalne zaštite na središnjoj i lokalnoj razini, odnosno preporučila stvaranje svojevrsnog one-stop-shopa za socijalnu zaštitu gdje bi korisnici na jednom mjestu mogli dobiti sve informacije i ostvariti sve naknade na koje imaju pravo, te sve to vezati na osobni identifikacijski broj građana.
"Kriza, koja je nakon rata najveći šok za hrvatsku ekonomiju, u siromaštvo je gurnula oko 150.000 Hrvata koji su izgubili posao, a Hrvatska nije kao što je to učinila Poljska u dobrim godinama stvorila proračunske rezerve kako bi u krizi mogla djelovati proaktivno i smanjiti pad gospodarstva. Hrvatska nije bila u poziciji na taj način odgovoriti na krizu jer je morala štedjeti", kazao je na skupu Peter Harrold, regionalni direktor Svjetske banke za srednju Europu, koji pak smatra da je kriza prilika za provođenje reformi.
Novi siromašni ekonomski aktivni, bolje obrazovani i mlađi
Inače, izvješće je pokazalo je da su u krizi najviše nastradali mlađi kvalificirani radnici muškog spola, te da se u tom smislu njihov profil bitno razlikuje od tzv. "starih" nezaposlenih. No, kako je rečeno, dobra je vijest da su ovi novi siromašni ekonomski aktivni, bolje obrazovani i mlađi od "starih siromašnih", te zahvaljujući tome imaju bolju priliku za bijeg iz siromaštva.
Također je rečeno da se očekuje porast dječjeg siromaštva, osobito za obitelji s više djece. Istraživanje je pokazalo i da su dosad krizom najviše pogođene obitelji s dvoje djece i radno aktivnim roditeljima u kojima je zabilježeno najveće povećanje stope siromaštva, ali da to ne znači da kriza nije dotakla i "stare nezaposlene".
|
Također je rečeno da su u krizi zaštićene ostale ruralne skupine stanovništva jer su učinci krize umanjeni subvencijama, te da su generalno i u Hrvatskoj i u EU najviše pogođeni oni koji su zadnji ušli na tržište rada, jer su oni prvi iz njega i izašli.
No, veliki pad formalnog zapošljavanja koji je doveo do znatnog povećanja stope siromaštva donekle je ublažen povećanjem tzv. neformalnog zapošljavanja - uz pad BDP-a od 6 posto dogodio se pad zaposlenosti u istom postotku. I autorima studije nejasno je ostalo koliko je taj pad zaista posljedica krize, a u kojoj je mjeri riječ o iskorištavanju prilike za restrukturiranje. (Bankamagazin)
|
|
 |
|