27.11.2009.
Institut za javne financije o proračunu 2010. godinu: Svi gubimo
Ukupni proračunski rashodi i dalje rastu, a u njihovoj strukturu nema velike promjene, tako da se čini da se ni u sljedećim godinama ne planiraju značajnije fiskalne reforme
U proračunu za 2010. nema ni značajnih dobitnika ni gubitnika, zaključije Mihaela Bronić u najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije posvećenom državnom proračunu za 2010. godinu. „No, ako se ovakav trend prevelikih rashoda nastavi, svi ćemo biti gubitnici. Država će se sve više morati zaduživati, građani i poduzeća će to morati otplaćivati, a kako će to podnijeti ekonomija u krizi tek će se vidjeti“, navodi se u osvrtu.
Prijedlog državnog proračuna koji je Vlada uputila Saboru predviđa prihode u iznosu od 112,8 milijardi kuna (1,5 posto više nego ove godine), te rashode u iznosu od 121,4 miliajrde kuna (0,75 posto više). Deficit državnog proračuna iznosi 8,6 milijardi kuna i manji je za osam posto u odnosu na ovogodišnji deficit.
U 2010. Ministarstvo financija očekuje inflaciju (rast potrošačkih cijena) u visini od 3 posto i realni rast BDP-a od 0,5 posto. Predviđa se pad prihoda od poreza na dobit za 13,4 posto i poreza na dohodak za jedan posto, dok bi prihodi od PDV-a trebali porasti za 5,4 posto, a prihodi od trošarina za 3 posto.
S obzirom na trenutnu krizu, visoku nezaposlenost i nelikvidnost te pad potrošnje, vidjet ćemo jesu li očekivanja rasta navedenih poreza preoptimistična, ocjenjuje Bronić.
Planirano je i značajno smanjenje prihoda od financijske i nefinancijske imovine (za 70 posto, odnosno s 5 milijardi kuna u 2009. na 1,5 milijardu u 2010. godini).
Uz navedeno smanjenje nema nikakvih objašnjenja i moguće je da se uopće ne radi o smanjenju prihoda već o prebacivanju određene vrste prihoda s navedene stavke na neku drugu, pa bi bilo dobro da u budućnosti obrazloženja prijedloga državnog proračuna budu detaljnija, upozorava autorica osvrta.
|
Ukupni rashodi i dalje rastu, a u njihovoj strukturu nema velike promjene, tako da se čini da se ni u sljedećim godinama ne planiraju značajnije reforme rashodne strane.
Većina rashoda državnog proračuna unaprijed je zadana raznim zakonima i danim pravima te predstavlja najveći proračunski teret. Na primjer, plaće u javnom sektoru čine 18 posto državnog proračuna 2010. godine, a mirovine i socijalne naknade 53 posto.
Ne planira se smanjenje plaća, mirovina i socijalnih davanja u sljedeće tri godine, već se blago povećavaju. Stoga će biti interesantno vidjeti hoće li Vlada imati snage i na koji će način u budućnosti reformirati preveliku javnu upravu i davanja za mirovine i socijalu.
Iduće godine planirano je i povećanje rashoda za obveze vezane uz prilagodbe Republike Hrvatske u procesu pridruživanja EU i sufinanciranje projekata u sklopu EU (u 2010. godini predviđeno je 2,4 milijarde kuna).
Za milijardu kuna povećavaju se troškovi za kamate koji će ukupno iznositi 6,3 milijardi kuna. Iduće godine značajnije se namjeravaju smanjiti samo rashodi za subvencije, za oko 15 posto ili za oko milijardu kuna (uglavnom brodogradilištima, željeznicama te poljoprivredi).
Međutim pitanje je hoće li i u kojoj mjeri jamstava izdana brodogradilištima biti aktivirana u narednim godinama i hoće li ti rashodi dodatno opteretiti proračun.
Budući da se rashodi državnog proračuna planiraju u većim iznosima od prihoda, manjak od 8,6 mlrd. kuna u 2010. godini financirat će se od prodaje financijske imovine ili dodatnim zaduživanjem. Tako su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja 2010. planirani u iznosu od 28,8 milijardi kuna.
Najveći dio čine prihodi od planiranog izdavanja vrijednosnih papira (14,8 mlrd. kuna) i prihodi od zaduživanja u Hrvatskoj i inozemstvu (13,7 mlrd. kuna). Oni će se koristiti za pokrivanje deficita, ali i za otplatu već postojećih financijskih obveza (uglavnom za otplatu glavnice primljenih zajmova i izdanih obveznica).
Planirano je i da će se deficit državnog proračuna smanjiti s 2,5 posto BDP-a u 2010. na 1,6 posto BDP-a u 2012. godini.
Procjena Vlade je da će se deficit konsolidirane opće države smanjiti s 2,7 posto BDP-a u 2010. godini na 1,8 posto BDP-a u 2012. godini.
Međutim Vlada uz prijedlog državnog proračuna ni u ovoj godini nije priredila izvršenje i okvirne planove konsolidiranog proračuna opće države. Stoga je teško utvrditi stvarnu veličinu proračuna opće države i procijeniti realnost dostizanja planiranih deficita konsolidirane opće države u naredne tri godine. (Bankamagazin)
|
|
 |
|