13.10.2009.
Na pragu siromaštva 40 posto Hrvata
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije upozorio je da bi bez državnih transfera ispod linije siromaštva živjelo 40 posto ljudi. Sad je stopa siromaštva 17 posto
Državna poduzeća su, uz socijalu i zdravstvo, jedini prostor gdje se može smanjiti državna potrošnja koja zajedno s vanproračunskim fondovima (poput HAC-a) iznosi 42% BDP-a, što je previše, rekao je Željko Lovrinčević, član Ekonomskog vijeća u utorak na okruglom stolu koji je organizirao Poslovni dnevnik na temu "Trošimo li previše – državni proračun za 2010."
Lovrinčević smatra da su u proračunu za 2010. moguće samo uštede od pola do milijarde kuna i to na povlaštenim mirovinama i subvencijama.
Od kriznog se poreza sljedeće godine očekuje 2,1 milijarde kuna prihoda što nije dovoljno za sanaciju jednog brodogradilišta. Planiranih 7,5 milijardi kuna deficita ne sadrži troškove sanacije brodogradnje, a ukoliko ne uspije 2. krug privatizacije, sasvim je jasno da će to morati platiti porezni obveznici, upozorio je Lovrinčević.
To je problem koji je 23 godine guran pod tepih, a što će biti ako se sljedeće godine aktivira 8,3 milijardi od ukupno 14 milijardi kuna državnih jamstava, pita Lovrinčević te odgovara ako se aktivira samo četvrtina jamstava, da je to jedan posto BDP-a u 2010. godini.
Svi sudionici okruglog stola (Goran Granić, Krsto Cviić, Velimir Šonje, Jurica Prskalo iz HAC-a i Domagoj Milošević iz Pastora) složili su se da trošimo previše, ali da je proračun za 2010. određen činjenicom da je preko 80 posto proračuna teškog 120 milijardi kuna (bez izvanproračunskih korisnika i lokalne države) unaprijed zadano. Što znači da ćemo sljedećih mjesec dana, jer Vlada mora Saboru dostaviti proračun do 15. studenog, raspravljati o dvadesetak milijardi kuna.
Stoga se rasprava o državnoj potrošnji svela na ponavljanje da su nužne radikalne reforme javne i lokalne uprave, mirovinskog sustava, da se moraju smanjiti povlaštene mirovine, korupcija, da je nužan transparentniji proces donošenja proračuna, kao i to da je to prvenstveno političko, a ne ekonomsko pitanje.
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije objasnio je važnost socijalnih transfera: kad ih ne bi bilo u Hrvatskoj bi 40 posto stanovnika bilo siromašno, a danas je stopa siromaštva 17 posto. Demografska kretanja u Hrvatskoj ukazuju na to da će nam ubuduće trebati manje škola a više zdravstvenih ustanova.
Ima li kakvih novosti u ekonomskoj politici sljedeće godine? Ne baš. Prema Lovrinčeviću, mogu se pokrenuti svega tri pitanja: preispitati sustav HGK, imovinskih kartice te OIB-a koji može profunkcionirati jedino ako se "srede" povlaštene mirovine. A za njih je potrebna politička volja. (Bankamagazin)
|
|
 |
|