23.09.2009.
Eksplozija javnog duga do 2012.
Deficit proračuna i dospijeća obveza rezultirat će većim financiranjem u odnosu na povijesni prosjek što će se odraziti povećanjem javnog duga, zaključak je "Smjernica ekonomske i fiskalne politike 2010. do 2012. godine” koje je u utorak usvojila Vlada
Vlada je u utorak prihvatila dokument Ministarstva financija "Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2010. do 2012. godine” koje detaljno planiraju i proračune za te godine.
Iako su najnovije "smjernice” samo jedan u nizu sličnih dokumenata kojih se Vlada ni do sada nije držala, jasno je da nikakvog velikog smanjivanja rashoda u 2010. nema, već su oni veći za pola milijarde kuna.
A upravo su drastično rezanje rashoda ekonomisti navodili kao preduvjet izlaska iz krize i dugoročnog oporavka Hrvatske.
Tako se za 2010. planiraju ukupni rashodi konsolidirane države, što uz državni proračun uključuje i izvanproračunske korisnike i lokalnu državu, u iznosu od 139,4 milijardi kuna, a ukupni prihodi od 131,4 milijardi ili 2,2 milijarde više nego ove godine.
Deficit konsolidirane države 2010. iznosio bi 8 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a, za razliku od planiranih 2,9 posto ove godine. U 2011. planira se deficit od 2,2 posto ili 8,3 milijarde kuna, a 2012. godine 5,6 milijarde kuna što je 1,4 posto BDP-a.
Šuker je kao vrlo značajne stavke na rashodovnoj strani proračuna za 2010. izdvojio milijardu kuna više za kamate u odnosu na ovu godinu, te oko 600 milijuna kuna potrebnih za usklađivanje mirovina "starih" i "novih" umirovljenika.
Za ovu se godinu očekuje i pad BDP-a od pet posto, no već iduće godine rast između 0 i 0,5 posto, a 2011. godine tri posto te 2012. godine 3,5 posto. Inflacija će u trogodišnjom razdoblju biti tri posto.
Kako uskoro slijede razgovori s koalicijskim partnerima oko proračuna za 2010. Šuker je ponovio da je 87 posto proračuna ili preko 99 milijarde kuna unaprijed zadano za isplatu plaća, mirovina, porodiljnih i socijalnih naknada, zdravstvo i druga prava, što znači da bi se za smanjivanje proračuna za desetak milijardi kuna, kako neki predlažu, trebalo zadirati u ta prava. Početkom 2010. dospijeva preko 6,5 mlrd kuna državnog duga.
|
Najvažnija i najopasnija posljednica ekspanzivne fiskalne politike i odgađanje reformi državnog sektora je da će javni dug rasti s procijenjene razine od 32,7% BDP-a u 2009. na preko 34,5% BDP-a u 2012.
Također, promijenit će se inozemna i domaća komponenta javnog duga: rast će zaduživanje na inozemnom financijskom tržištu (s 10,4% BDP-a u 2009. na 14,7% u 2012.), a opadat će domaći javni dug (s 22,3% u 2009. na 19,7% BDP-a u 2012.).
Stoga "Smjernice" zaključuju da će deficiti proračuna i dospijeća obveza u narednom trogodišnjem razdoblju rezultirati većim financiranjem u odnosu na povijesni prosjek što će se odraziti povećanjem javnog duga.
No, također se naglašava i da su Vladine mjere tijekom 2008. i 2009. doprinijele "stabilnosti javnih financija u uvjetima ekonomske krize i stvorile polazišnu osnovu za daljnju provedbu fiskalne politike u narednom trogodišnjem razdoblju s ciljem osiguranja likvidnosti sustava i stvaranja preduvjeta za gospodarski oporavak".
Većina dospijeća obveza države od 2010. – 2012. odnosi se na sindicirane zajmove domaćih banaka u ukupnom iznosu od 1,63 milijarde eura te četiri dospijeća obveznica od kojih su dvije inozemne u ukupnom iznosu od 1,25 milijardi eura (500 milijuna eura dospijeva 24.2. sljedeće godine, a 750 milijuna eura 2011.), te dvije domaće obveznice, pri čemu je jedna denominirana u eurima u iznosu od 500 milijuna (dospijeće u svibnju 2012.), dok je druga denominirana u kunama u iznosu od 3 milijarde koje dospijevaju 8.3. sljedeće godine.
Testovi osjetljivosti kretanja javnog duga pokazali su da najveći utjecaj na rast ima deprecijacija domaće valute, posebno prema euru.
Iz provedenog testa proizlazi da bi šok deprecijacije kune od 20% podigao razinu javnog duga na preko 55% BDP-a u razdoblju do 2012., navode «Smjernice».
Izrazito nepovoljno na javni dug djeluju i državna jamstva koja zato treba smanjiti i restrukturirati pojedine sektore gospodarstva.
Povrh navedenog, javni dug će srednjoročno rasti na pretpostavku pada realne stope BDP-a u 2010. i 2011. na razini očekivanog ostvarenja iz 2009. godine.
U tom se slučaju, javni dug u srednjoročnom razdoblju povećava na razinu preko 50% BDP-a. (Bankamagazin)
|
|
|
|