15.06.2009.
Doprinosi "spašavaju" proračun
Nešto više od 95 posto proračunskih prihoda odnosi se na poreze i doprinose, a s obzirom da su porezni prihodi pali za čak 16,9 posto, doprinosi su zapravo "spasili" situaciju
Sredinom lipnja napokon su stigli i prve podaci o državnim financijama i to oni koji se odnose na prvi kvartal. Iako s nestrpljenjem očekivani, objavljeni podaci zapravo nisu donijeli ništa neočekivano, stoji u najnovijem broju PBZ Analiza.
Naime, praćenje domaćeg zaduživanja Ministarstva financija tijekom prva tri mjeseca bilo kroz trezorske zapise ili kreditne aranžmane domaćih banaka sasvim je jasno ukazivalo na loše punjenje državne riznice.
Stoga i ovih dana objavljen podatak da su u prva tri mjeseca proračunski prihodi ostvareni 4,8 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine nije iznenadio.
Ono što je donijelo određeno iznenađenje podatak je o rastu proračunskih rashoda za čak 10,6 posto na godišnjoj razini.
Pad proračunskih prihoda u prva tri mjeseca bio bi i snažniji da prihodi od doprinosa nisu polučili iako minoran ali ipak rast od 1,5 posto na godišnjoj razini.
Naime, nešto više od 95 posto proračunskih prihoda odnosi se na poreze i doprinose, a s obzirom da su porezni prihodi pali za čak 16,9 posto, doprinosi su zapravo "spasili" situaciju.
Međutim, zna li se kako je prosječna bruto plaća u RH rasla 4,6 posto te da je broj nezaposlenih još uvijek bio manji nego godinu dana ranije, ovaj gotovo zanemariv porast prihoda vjerojatno je posljedica kombiniranog utjecaja rasta plaća u državnom sektoru te problema s naplatom doprinosa uslijed opće nelikvidnosti.
Na iznimno lošu gospodarsku situaciju ukazuje i pad prihoda od PDV-a za gotovo 19 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Podsjetimo li se da je promet u trgovini na malo u istom razdoblju zabilježio smanjenje od 14,7 posto te da je robni uvoz smanjen za gotovo četvrtinu, pad prihoda od PDV-a ne iznenađuje.
Slična kretanja bilježe i trošarine od kojih je ukupno prihodovano čak 19,6 posto manje na godišnjoj razini. Taj pad prihoda bi bio i veći da tijekom siječnja nije ostvaren iznimno visok prihod od trošarina na duhanske prerađevine.
Tako je siječanjski rast prihoda od trošarina već u veljači prešao u pad, što je nastavljeno i u ožujku.
|
S obzirom na to da su ta kretanja poreznih prihoda, te posebno prihoda od PDV-a komplementarna kretanjima visokofrekventnih pokazatelja u istom vremenskom razdoblju, krajem ovog mjeseca može se očekivati objavu snažnog pada ukupne gospodarske aktivnosti odnosno BDP-a u prvom kvartalu.
Kao što je već spomenuto proračunski rashodi u prva dva ovogodišnja mjeseca porasli su za 10,6 posto, što je prvenstveno posljedica rasta mase plaća za čak 11,3 posto (posljedica je to povećanja osnovice u sustavu obrazovanja i znanosti za 2,1 posto te povećanja osnovice za izračun plaća državnih službenika za 6), socijalnih naknada za 12,7 posto te materijalnih rashoda za čak 41,5 posto.
Porast socijalnih naknada vjerojatno je najvećim dijelom posljedica rasta izdvajanja za mirovine koje i imaju najveći udio u ovom rashodima.
Naime, prema podacima HZMO-a potrebna sredstava za isplatu mirovina u prva tri mjeseca ove godine iznosila su oko 8,4 mlrd kuna odnosno oko 5,2 posto više nego u prva tri mjeseca prošle godine.
Rast mirovina posljedica je dvaju usklađivanja tijekom 2008 od 2,55 posto i 4,05 posto, dok prvo ovogodišnje usklađivanje od 2,3 posto još uvijek ne vidi u promatranim proračunskim rashodima.
S obzirom da je ukupni rast mase plaća i materijalnih rashoda u promatranom razdoblju iznosio 16 posto (u istom razdoblju lani taj je rast iznosio 6,2%) te uz pretpostavku da ožujak nije donio drastičnije rezove očekujemo da će državna potrošnja unutar obračuna BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal po svemu sudeći zadržati pozitivnu stopu rasta.
Pribroji li se proračunskim prihodima primitke od prodaje financijske imovine, ukupni prihodi iznosili su 26,1 mlrd kuna (4,8% manje nego lani), dok su ukupni rashodi (zajedno s rashodima za nefinancijsku i financijsku imovinu te neto pozajmicama) iznosili 29,8 mlrd kuna (13,7% više nego lani).
|
Ukupni deficit iznosio je 3,7 mlrd kuna i u cijelosti je financiran zaduženjem na domaćem tržištu. S obzirom da su tijekom promatranog razdoblja ukupne otplate javnog duga iznosile 4,4 mlrd kuna (gotovo u cijelosti se radilo o inozemnim otplatama odnosno dospijeću euroobveznica) Ministarstvo financija se za pokriće deficita i otplate dospjelog duga moralo zadužiti za ukupno 8,6 mlrd kuna i to na domaćem tržištu.
Iako podaci ukazuju da je nakon iznimno lošeg siječnja (pad prihoda od 19 posto, rast rashoda od 11,3%) tijekom veljače ipak došlo do "poboljšanja" situacije odnosno pad prihoda je usporio na 7 posto, a porast rashoda na 4,6 posto, a ožujak je čak donio i rast prihoda na godišnjoj razini od 13,3 posto (što je posljedica prvenstveno 1,3 mlrd kuna dobiti HNB-a uplaćene u državni proračun) u analitičari PBZ-a nisu optimistični u pogledu daljnjih očekivanja vezanih za proračunsko ostvarenje u nastavku godine.
Činjenica da će opoziv kolektivnog ugovora i vraćanje plaća proračunskih korisnika na razinu s kraja prošle godine donijeti određeni predah državnoj riznici u drugoj polovici godine ipak neće biti dovoljna za značajniju stabilizaciju javnih financija.
Problemi s naplatom državnih jamstava brodogradilištima intenzivirali su se već početkom ove godine i za očekivati je da će s obzirom na krajnje nepovoljnu gospodarsku situaciju i probleme s likvidnošću sve više korisnika državnih jamstava pokucati na vrata ministra Šukera.
Rast nezaposlenosti započet tijekom ožujka zasigurno se izravno odrazio na kretanje prihoda od doprinosa i poreza na dohodak, ali i na razinu rashoda vezanih za socijalne naknade odnosno naknade za nezaposlene, no tim podacima trenutno još ne raspolažemo.
S obzirom na nedavno obećanje Vlade proizvođačima mlijeka da će povećati otkupnu cijenu mlijeka, a što će porezne obveznike prema nekim navodima stajati dodatnih 0,5-1,5 mlrd kuna (za sada nema točnih procjena), te najave nezadovoljnih ratara da će blokadom prometnica tražiti veću otkupnu cijenu pšenice sasvim je jasno da Ministarstvo financija očekuje dugo toplo ljeto i vruća jesen.
Vrlo je vjerojatno očekivati novi rebalans u kojem bi se, po prvi puta u novijoj povijesti, značajnije morali rezati proračunski rashodi. (Bankamagazin)
|
|
 |
|