06.03.2008.
IJF: Procjena veličine deficita opće države upitna bez kvalitetne analize
Državni proračun za 2008. jamči socijalni mir i ekspanziju javnog sektora, a poslodavci ne mogu ni ove godine očekivati smanjenje poreza
U 2008. godini deficit proračuna opće države trebao bi biti 2,3% BDP-a i manji za 0,3 postotna boda u odnosu na plan 2007.
Vlada optimistično najavljuje daljnja smanjenja deficita opće države koja ipak nisu utemeljena na javno prikazanim projekcijama proračuna, kaže Anto Bajo iz Instituta za javne financije u Aktualnom osvrtu objavljenom u četvrtak.
Državni će se proračun zadužiti za oko 3,8 mlrd. kuna (431 mil. više nego u 2007.), izvanproračunski fondovi za 2,2 mlrd. kuna (630 mil. manje u odnosu na 2007.), a lokalne jedinice za oko 931 mil. kuna (200 mil. kuna više nego u 2007.)
No, Bajo navodi da je realističnost procjene veličine deficita opće države upitna bez kvalitetne analize: potencijalnih financijskih rizika dospijeća izdanih jamstava, pojave novih rashoda za zdravstvo, subvencija željeznicama, visine subvencioniranih kredita u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, dugova prema umirovljenicima, itd.
Planirani prihodi državnog proračuna (bez primitaka od zaduživanja), su oko 116 mlrd. što je 7 mlrd. kuna više od plana za 2007.
U strukturi proračuna dominiraju prihodi od poreza, posebice PDV-a i trošarina, te socijalni doprinosi. Prihodi od poreza rastu za 6 mlrd., a doprinosa za 3 mlrd. i dolaze na rekordnu razinu od 40,7 mlrd. kuna.
Glavne su uzdanice PDV i trošarine koje zajedno čine oko 80% prihoda od poreza.
Sve u svemu, zaključuje Bajo, planovi prihodne strane proračuna realistični su i tek je potrebno obaviti korekcije na više u planu naplate doprinosa za zdravstveno osiguranje i trošarina.
U fazi odlične naplate prihoda Vlada bi trebala potencirati porezno rasterećenje, posebice PDV-a.
No, događa se suprotno: Vlada računa na značajniji rast prihoda po posebnim propisima (tzv. skrivenih nameta), od 2,8 mlrd. kuna (u 2006. su bili 1,3 mlrd. kn), te signalizira da ne planira ozbiljnu reformu smanjenja brojnih naknada i pristojbi koje podupiru (financiraju) neučinkovitost državne administracije.
Na rashodovnoj strani proračuna, unatoč upozorenjima iz Međunarodnog monetarnog fonda da bi Hrvatska trebala osigurati uštede od 4% BDP-a, to se u postojećem prijedlogu proračuna ne vidi.
Oko 50% proračunskih rashoda odlazi na rashode socijalnog karaktera, 18% za plaće, 8% za materijalne rashode.
Takva struktura slična je rashodima iz prošlih godina kao i projiciranim rashodima u razdoblju od 2008. do 2010. godine. Dakle, ništa novoga.
|
Nažalost, neizravne subvencije u vidu državnih jamstava, uglavnom brodogradilištima, dosežu rekordne razine.
Ukupne izravne i neizravne potpore državnog proračuna bankama, financijskim institucijama te trgovačkim društvima iz javnog i privatnog sektora su 16,8 mlrd. kuna (u 2007. iznosile su oko 22 mlrd kuna).
Državna su jamstva u prijedlogu nerealna, zaključuje Bajo. U 2008. planira se izdati 7,4 mlrd. kn financijskih jamstava za zaduženja uglavnom javnih poduzeća iz područja brodogradnje i prometa (za razliku od 13,6 mlrd kn u prošloj godini).
Nažalost, Vlada se ni do sada nije pridržavala utvrđenih ograničenja, a nepoznata je dinamika potencijalnog dospijeća jamstva po godinama niti su objavljene projekcije potencijalnog dospijeća.
Iz Aktualnog osvrta Instituta za javne financije, kojeg potpisuje Anto Bajo može se zaključiti da državni proračun za 2008. jamči socijalni mir i ekspanziju javnog sektora, veće subvencije i potpore, jamstva i kredite, a poslodavci ne mogu ni ove godine očekivati smanjenje poreza ni ostalih nameta. (Bankamagazin)
|
|
 |
|